6 znanstvenih objašnjenja zašto je dobro čitati

Piše
Lorena Sikavica

svibnja 24, 2018

U svijetu sveprisutnih ekrana može biti lako zaboraviti na jednostavan užitak – opustiti se uz dobru knjigu. U stvari, anketa HuffPosta otkriva da od 1000 odraslih anketiranih Amerikanaca, 28 % nije pročitalo nijednu knjigu u posljednjih godinu dana.

No, istina je da čitanje knjiga može biti više od zabave ili srednjoškolske obveze. Studija objavljena 2013. godine sugerira da uživanje u književnosti može ojačati vaše sposobnosti “čitanja misli”. Istraživanje objavljeno u časopisu Science pokazalo je da čitanje književnih djela (iako, zanimljivo, ne i popularne fantastike) njeguje vještinu poznatu kao “teorija uma,” koju opisuju kao “sposobnost da se „pročitaju” misli i osjećaji drugih.”

Ali to nije jedini način na koji kao knjiški moljac možete potaknuti svoj um i blagostanje. U nastavku donosimo još šest razloga sa znanstvenom podlogom koji vas mogu nagovoriti da zamijenite daljinski upravljač za roman.

Čitanje vas može opustiti

Pod stresom ste? Zgrabite knjigu s mekim uvezom. Istraživanje provedeno 2009. godine na Sveučilištu u Sussexu pokazalo je da je čitanje najučinkovitiji način da se prevlada stres, pobijedivši stare hitove kao što su slušanje glazbe, uživanje u šalici čaja ili kave pa čak i šetnja. Mjereno otkucajima srca i napetosti mišića, sudionici istraživanja su se uspijevali opustiti samo šest minuta nakon što su počeli okretati stranice.

“Stvarno nije važno koju knjigu čitate sve dok se u njoj možete izgubiti te tako pobjeći od brige i stresa svakodnevice te provesti neko vrijeme istražujući domenu autorove mašte”, izjavio je istraživač ove studije, Dr. David Lewis.

Može vam pomoći da izoštrite mozak

Cjeloživotno čitanje može vam pomoći da zadržite mozak u formi kada ostarite, prema istraživanju objavljenom u online časopisu Neurology. Studija koja je uključivala 294 sudionika umrlih u prosječnoj dobi od 89 godina, otkrila je da su oni koji su u mlađoj i starijoj životnoj dobi sudjelovali u mentalno stimulativnim aktivnostima, kao što je čitanje, doživjeli sporiji pad memorije u usporedbi s onima koji nisu.

Konkretno, ljudi koji su “koristili mozak” kasnije u životu imali su 32% manju stopu mentalnog propadanja u usporedbi s njihovim vršnjacima s prosječnim mentalnim aktivnostima. Stopa pada među onima s manjim učestalim mentalnim aktivnostima, s druge strane, bila je 48% brža od prosječne skupine.

“Naša studija pokazuje da je vježbanje mozga sudjelovanjem u aktivnostima kao što su ove doživotne, od djetinjstva do starosti, važno za zdravlje mozga u starosti”, rekao je u priopćenju autor studije Robert S. Wilson s Rush University Medical Center u Chicagu. “Na temelju toga, ne smijemo podcijeniti učinke svakodnevnih aktivnosti, kao što su čitanje i pisanje, na sebe, svoju djecu i roditelje ili djeda i baku.”

Čitanje bi čak moglo spriječiti Alzheimerovu bolest

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences u 2001., za odrasle koji sudjeluju u hobijima koji uključuju razmišljanje, kao što su čitanje ili zagonetke, manje je vjerojatno da obole od Alzheimerove bolesti. Međutim, istraživači su identificirali samo društvo, a ne uzročno-posljedične veze: “Ovi rezultati mogu biti zbog toga što je neaktivnost faktor rizika za bolest ili zbog toga što je neaktivnosti odraz vrlo ranih subkliničkih učinaka bolesti ili pak oboje”, napisali su u studiji.

Mozak je organ kao i svaki drugi organ u tijelu. On stari u odnosu na to koliko se koristi”, rekao je glavni autor dr. Robert P. Friedland za USA Today. “Kao što tjelesna aktivnost jača srce, mišiće i kosti, intelektualna aktivnost jača mozak protiv bolesti.”

Čitanje može pomoći da bolje spavate

Mnogi stručnjaci za snove preporučuju uspostavljanje redovite rutine protiv stresa prije spavanja kako bi smirili um i pripremili tijelo za spavanje – i čitanje može biti sjajan način da to učinite (sve dokle knjiga nije samo okretanje stranice koje će vas držati budnim cijelu noć). Jasna osvjetljenja, uključujući i ona iz elektroničkih uređaja, signaliziraju mozgu da je vrijeme da se probudite, što znači da je čitanje vaše knjige pod prigušenim svjetlom bolja opcija od laptopa.

“Izgubiti se” u dobroj knjizi može vas učiniti suosjećajnijim

Prema studiji objavljenoj u časopisu PLOS ONE, ako se “izgubite” u književnom djelu, to vam može, zapravo, povećati suosjećanje. Istraživači u Nizozemskoj proveli su dva pokusa koji su pokazali da je kod ljudi koji su “emocionalno transportirani” književnim djelom, pojačana empatija.

“U dvije eksperimentalne studije, bili smo u mogućnosti pokazati da su prijavljene značajne promjene sposobnosti empatije tijekom jednog tjedna čitateljima fikcionalnih priča autora Arthura Conana Doyla ili José Saramaga”, napisali su u nalazima. “Točnije, vrlo „transportirani“ čitatelji Doyla postali su empatičniji, dok su „ne-transportirani“ čitatelji i Doyla i Saramaga postali manje empatični.”

Pa krenite naprijed, izgubite se u posebno uvjerljivoj priči ili neka vas ponese snažan karakter – to je dobro za vas!

Izvor: wish.hr

Komentari