Društvene mreže: zabava ili zamjena za stvarni život?

Piše
Dijana Šimunić

Oct 20, 2016

Mogli bismo reći da društvene mreže danas sve više preuzimaju naše živote. Naime, Facebook, Instagram, Twitter ili Snapchat sastavni su dio naše svakodnevice. No, pitanje je gdje točno prestaje stvarnost, a počinje virtualni svijet… Jesu li društvene mreže postale zamjena za stvarni život ili su još uvijek samo bezazlena zabava?

Prednosti društvenih mreža

Uloga društvenih mreža u našem životu postala je mnogo više od same zabave i tek običnog kraćenja slobodnog vremena. Zahvaljujući, na primjer Facebooku, sada se bez problema možemo čuti s dragim prijateljima, rodbinom u inozemstvu te upoznati nove prijatelje iz cijelog svijeta. Društvene mreže odlična su platforma za povezivanje i komuniciranje. Naime, upravo je novi, drugačiji način komunikacije najveća prednost današnje moderne tehnologije. Možemo kontaktirati bilo koga u svijetu, u bilo koje vrijeme, i to sa samo nekoliko klikova. S drugima također možemo podijeliti gotovo sve elemente našeg života poput osobnih fotografija, doživljaja ili našeg raspoloženja.

Studenti se brže informiraju

Gotovo svi veći domaći, ali i svjetski mediji, povezani su s društvenim mrežama pa je mnogo lakše biti informiran. Studentima je to odlična prilika da brzo i na jednom mjestu saznaju što se oko njih događa, ali jednako tako imaju i priliku naučiti mnogo novih stvari za koje bez društvenih mreža možda ne bi ni znali da postoje. Lakše pronalaze istomišljenike s kojima zatim dijele iskustva i mišljenja o stvarima koje ih zanimaju.

Otkad postoje društvene mreže sve je ubrzano. Imamo više slobodnog vremena za stvari na koji bismo inače gubili sate i sate – sada to obavljamo mnogo brže.

Pixabay

Ima i loših strana

No, nisu sve posljedice moderne tehnologije dobre. Naime, baš kao što imaju i prednosti, društvene mreže jednako tako imaju i nekih svojih nedostataka. Jedan od njih je zasigurno stvaranje ovisnosti. Gotovo svi mi svako malo pogledavamo na Facebook, Instagram, Twitter ili Snapchat kako bismo vidjeli što je novo kod naših frendova ili i sami nešto objavili. Zašto?

Otkad je moderna tehnologija preuzela veliku ulogu u svemu što svakodnevno radimo, naša komunikacija srozala se na minimum. Umjesto da se viđamo osobno, radije šaljemo poruke, a socijalna interakcija licem u lice sve se češće zapostavlja.

I mi se mijenjamo

Ne mijenja se samo naše ponašanje, nego čak i naša narav, osobnost. Iako se najprije mislilo da objavljivanje vlastitih fotografija na društvenim mrežama jača samopouzdanje, sada je sve jasnije da se kao rezultat javlja narcisoidnost. Ljudi su skloni stvaranju idealizirane slike o sebi kako bi se uklopili i, na neki način, zaradili tuđe odobrenje.

Pixabay

Što kažu stručnjaci?

Nizozemska oglašivačka tvrtka prije nekoliko je godina pokrenula kampanju pod nazivom 99 dana slobode (99 days of freedom). Kampanjom se nastoji pomoći ovisnicima o Facebooku kako bi se što lakše i brže riješili svoje ovisnosti. U periodu odvikavanja provodilo se istraživanje o raspoloženju korisnika, odnosno kako se osjećaju bez ove, danas neizostavne društvene mreže. Istraživanje je pokazalo da su se oni koji i inače smatraju da je Facebook ovisnost vraćali prije isteka 99. dana kampanje.

Neka istraživanja također su pokazala da se ovisnost o društvenim mrežama ne razlikuje mnogo od bilo koje druge ovisnosti poput alkohola ili droge. 

Društvene mreže povezane s depresijom

Nedavno provedeno istraživanje Sveučilišta u Pittsburghu pokazalo je zanimljive i nikako ohrabrujuće podatke o utjecaju društvenih mreža na zdravlje studenata. Stručnjaci koji su radili na ovom istraživanju otkrili su da što više vremena učenici provode na društvenim mrežama, to je veći rizik da obole od depresije. U istraživanje je bilo uključeno nekoliko najpopularnijih medijskih platformi: Facebook, Youtube, Twitter, Instagram, Snapchat, Reddit, Tumblr, Pinterest, Vine, LinkedIn i Google Plus.

Prema rezultatima, studenti i mladi na društvenim su mrežama u prosjeku proveli 61 minutu dnevno i posjetili navedene društvene medije 30 puta u jednom tjednu. Ono što najviše zabrinjava jest činjenica da više od četvrtine ispitanika ima pojačan rizik od depresije. Tako je dokazano da su društvene mreže i tendencije prema pojavi depresije kod mladih povezane, bilo da je riječ o učestalosti posjećivanja društvenih mreža ili pak vremenu provedenom na njima.

I na kraju, zaključak bi bio taj da društvene mreže nisu ni potpuno dobre, ni potpuno loše – sve ovisi o tome na koji ih način koristimo. Najbolje bi bilo kad bismo mogli zadržati svoj život u stvarnosti, a društvene mreže koristiti samo kao mali, popratni dio.