Intervju: Turisti su “otkrili” Zagreb i Botanički vrt

Piše
Domagoj Vušak

Jul 30, 2015

Ideja o osnutku zagrebačkog Botaničkog vrta potječe iz 1876. godine, a prvi nacrti izrađeni su 1889. godine. Već godinu dana kasnije počinju radovi, a 1892. godine kreće prva sadnja. Do danas, Botanički vrt u Zagrebu preživio je Prvi i Drugi svjetski rat, ali opstao je i jedna je od najljepših zelenih površina u hrvatskoj metropoli.

Prošle godine, Botanički vrt proslavio je 125. rođendan, a mi smo ga posjetili usred ljeta kako bi vidjeli kako diše najzelenija zagrebačka površina. Tim povodom popričali smo s Vanjom Stamenkovićom, botaničarom i članom uprave Botaničkog vrta.

– Za početak moramo reći pravi naziv ustanove. Zagrebački Botanički vrt ne postoji, vrt nije gradski niti je javni gradski perivoj. U Zagrebu djeluju dva sveučilišna Botanička vrta. Ovaj, svima poznati Botanički vrt biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To je najveći botanički vrt u Zagrebu, a drugi je manji i pripada Biokemijsko-farmaceutskom fakultetu i zove se Fran Kušan, rekao nam je Vanja.

Hrast star preko 200 godina najstariji stanovnik Botaničkog vrta

Ovo je najveći, najstariji i glavni botanički vrt u Hrvatskoj. Utemeljio ga je dr. Antun Heinz, drugi profesor botanike i jedan od rektora zagrebačkog Sveučilišta. Vrt je relativno malen, ima površinu 4,5 hektara. Trebao je biti puno veći, no planovi su promijenjeni krajem 19. stoljeća. Danas se u njemu uzgaja oko 5500 različitih biljnih vrsta.

– Što se tiče posebnosti nekih biljaka, možemo izdvojiti tri kategorije. Prva kategorija je po starosti u arboretumu, iako nije ostalo mnogo stabala iz originalne postave koja su sađena 1880-ih godina prošlog stoljeća zato što je Vrt prošao kroz dva velika ratna razdoblja, Prvog i Drugog svjetskog rata. Međutim, neki primjerci koji su stariji od 150 do 200 godina ipak su preživjeli i danas ih je moguće pronaći u botaničkom vrtu. Jedan hrast stariji je čak i od Vrta, na ovom mjestu nalazi se preko 200 godina, kaže Vanja.

– Druga kategorija su autohtone biljke, odnosno biljke hrvatske flore. Hrvatska je jako bogata biljnim vrstama, a pogotovo onim endemičnim vrstama koje rastu na vrlo uskom području. Najpoznatija je, zasigurno, velebitska degenija koja se nalazi na kovanici od pedeset lipa. Te biljke uzgajamo na našim kamenjarima i, uz posebne dozvole skupljamo kako bi zaštitili autohtone hrvatske vrste. Tako ih građani mogu vidjeti, ali i kupiti jer posjedujemo posebnu dozvolu Ministarstva zaštite okoliša za prodaju takvih proizvoda. Hrvatski zakon brani uzgoj i prodaju zaštićenih vrsta, ali u botaničkom vrtu ih svatko može kupiti, dodaje Vanja.

Osim velebitske degenije, u Botaničkom vrtu moguće je kupiti livadni procjepak, nerazgranjenu pilicu i sibirsku jezičnjaču.

– Treća kategorija su tropske biljke koje uzgajamo u staklenicima, a koje se i danas, unatoč globalizaciji, ne mogu samo tako pronaći u rasadnicima. Primjerice, to su različite vrste palmi, kakaovac, kava, čajevi. One nisu na prodaju jer ih je vrlo teško uzgojiti u kućnim uvjetima, a i njihovo sjeme vrlo je teško nabaviti.

Najstariji stanovnik zagrebačkog Botaničkog vrta je hrast lužnjak koji se nalazi uz rub sistematskog polja. Po Vanjinoj procjeni, hrast je star preko 200 godina.

– Nismo ga bušili kako bi saznali koliko je točno star. Po veličine krošnje i po deblu, izgleda starije od 200 godine.

Turisti “otkrili” Zagreb i pohrlili u Botanički vrt

Postupak određivanja godina stabala vrlo je jednostavan, pojašnjava nam Vanja. Kada se prereže deblo, vidimo koncentrične krugove ili godove, odnosno koliko deblo izraste u godinu dana. Kada prebrojimo te krugove, vidimo koliko deblo ima godina. Zanimalo nas je, kako građani i turisti gledaju na Botanički vrt, posjećuju li ga i kakvi su im dojmovi.

– Odaziv građana sve je veći svake godine. U proljeće i rano ljeto i jesen imamo najviše školskih grupa, od vrtićke dobi, osnovnih škola, srednjih škola pa sve do studentskih grupa. Što se studenata tiče, dolaze nam uglavnom specijalizirane grupe koje dolaze ovdje i na određeno ispitivanje ili učenje. To su, uglavnom, studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Šumarskog fakulteta i Agronomskog fakulteta. No, dolaze nam i drugi studenti. Imamo jako dobru suradnju s fakultetima. Što se tiče osnovnoškolaca, imamo različite radionice i obilaske jer nam je cilj dodatno popularizirati botaniku i hortikulturu. Tijekom ljeta je manje takvih grupa, ali nam dolaze turisti koji su, čini mi se, otkrili grad Zagreb. Po našoj procjeni, od 1. travnja do 1. studenog uđe do sto tisuća posjetitelja. Točan broj ne možemo reći jer je ulaz oduvijek besplatan, ali imamo podatke Turističke zajednice Grada Zagreba da je Botanički vrt u top pet destinacija grada Zagreba.

Rado bi, kaže, primili studente, bilo da volontiraju ili rade tijekom sezone, ali financije im to ne dopuštaju. Iako imaju potrebe za zapošljavanjem tijekom sezone, zapošljavaju samo ako im je zaista potrebno.

– Građanima možemo ponuditi razne radionice, ali one se uglavnom rade po dogovoru, odnosno kako kome paše. Jedini uvjet je da se skupi određeni broj ljudi. Postoji likovna radionica ToMAgo, imamo radionicu “Sjetva i pikiranje: uzgoj mladih biljčica” i to je jedna od najpopularnijih radionica za osnovnoškolce i djecu iz vrtića. Također, pričanje priča u sjeni velikog stabla koje je također vrlo popularno. Osim njih, imamo radionicu fotografiranja biljaka iz Botaničkog vrta i mikroskopsko kopiranje koje je draže malo starijim osnovnoškolcima, dodaje Vanja.

Kornjače umalo uništile Vrt

Tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća otvoreni su prvi dućani s životinjama u Zagrebu koji su popularizirali kupnju malenih, zelenih kornjača. No, one su mesožderke, a ljudi se nisu pridržavali pravila njihove prehrane pa su one vrlo brzo rasle. Kad su narasle, mnogi su ih odbacili u zagrebački Maksimir i Botanički vrt. Počinile su štetu u Botaničkom vrtu, ali danas je, kaže nam Vanja, situacija puno bolja.

– Nedavno smo, tijekom redovitog čišćenja našeg jezerca, prebrojali takve velike kornjače i otkrili da ih ima oko 120. Takve kornjače grizu, jedu lišće i ribe, ali situacija je danas nešto bolja. Mislim da Državni zavod za zaštitu prirode planira napraviti prihvatilište za takve organizme.

Planovi za budućnost su veliki, planova je puno, ali puno toga ovisi o financijama. No, u upravi Botaničkog vrta optimistični su što se budućnosti tiče.

“Krenuli smo prema naprijed”

– Ono što nas trenutno najviše muči je obnova naših izložbenih staklenika. Tko god je bio u Botaničkom vrtu zna da smo obnavili izložbeni paviljon, glavni portal. Staklenici su stari kao i sam vrt, znači oko 120 godina. Oni nisu veliki, ali napravljeni su po bečkom Palmergartenu. Dobili smo obećanje gradonačelnika Bandića, ishodovali sve dozvole, ali nismo dobili potvrdu da ćemo dobiti pomoć. No, ne odustajemo, prijavili smo se i za novac iz Europskih fondova, a sad ide jedan obećavajući krug pa ćemo vidjeti. Zaista imamo što obnavljati, trenutno obnavljamo mali mostić u vlastitom aranžmanu, rekao je Vanja i zaključio:

– Cilj nam je da Botanički vrt dođe na europski nivo, članovi smo Europskog konzorcija botaničkih vrtova i naš član svakodnevno sudjeluje na konferencijama pa vidimo što rade europski botanički vrtovi. Razlika je što oni imaju milijunske proračune, ali i mi imamo puno ideja za budućnost. Trudimo se da budemo što bolji, ali mislim da smo malo krenuli prema naprijed.

Botanički vrt biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu definitivno je lokacija koju se isplati posjetiti, a povećani broj posjetitelja veseli. Stoga, uživajte u zelenim ljepotama u samom centru hrvatske metropole.