Mitovi o psihologiji ljudskog ponašanja

Piše
Ena Kičeec

Jan 31, 2018

Za sve ljude ovog svijeta bi se moglo reći da su psiholozi amateri jer, bilo da se radi o intuiciji ili životnom iskustvu, iz prve ruke imamo informacije o nama samima i o tome kako se ponašamo i kako ćemo se ponašati.

Upravo su se zbog toga kroz vrijeme razvila mišljenja o nekim aspektima života koja se smatraju točnima,  no znanost u brojnim slučajevima govori da su neka od tih popularnih mišljenja o ljudima koja su se kroz povijest razvijala, zapravo samo mitovi.

  • Prosječna osoba koristi samo 10% kapaciteta svog mozga

Ovaj mit svoje korijene vuče još iz 19.stoljeća kada znanstvenici nisu u potpunosti razumijevali sve dijelove mozga i njihovo funkcioniranje pa su neaktivnost nekih dijelova tumačili kao činjenicu da ljudi koriste samo dio mozga. Suvremena istraživanja u pobijaju tu činjenicu i govore da kroz dan osoba koristi 100% mozga, ali ne sve dijelove u isto vrijeme. Kako su pojedini dijelovi mozga zaduženi za pojedine funkcije, ovisno o živonom stilu osobe, neki dijelovi mozga će biti aktivniji, a neki manje, ali svi u potpunosti iskorištavaju svoje moždane kapacitete.

  • Suprotnosti se privlače

Vjerojatno jedan od najpoznatijih mitova govori o tome da nas ljudi koji su u drukčiji od nas najviše privlače. U podlozi takvog razmišljanja stoji pogrešna logika kojom bi spajanje dviju suprotnosti dovelo do ravnoteže, ali u stvarnosti to nije tako. Najviše nas privlače oni ljudi koji su nam najsličniji, a više sličnosti prema nekim istraživanjima znači i dugotrajniju vezu.

  • Ako se smijemo bit ćemo sretniji

U posljednje vrijeme dosta se često pojavljuje ideja da se jednim osmijehom automatski možemo učiniti sretnijima, ali ono što znanost o tome govori je potpuno suprotno. Kada osjećamo neke negativne emocije kao što su tuga ili ljutnja, namjernim smijanjem će nam samo biti gore jer se stvarne emocije ne iskazuju na pravi način. Također, forsiranje pozitive koje se dosta često danas pojavljuje, promovira trend prema kojem bi svi stalno trebali biti pozitivni, sretni i optimistični, no činjenica je da nitko ne može konstantno biti sretan i u redu je nekad osjećati se nesretno.

  • Izbacivanjem ljutnje do smirivanja

Ovaj prilično čest mit govori o tome da je najbrži način smirivanja i smanjivanja ljutnje tako da sve „izbacimo iz sebe“. U jednu ruku on predstavlja opasnost jer takvim ponašanjem osjećaj ljutnje će biti dugotrajniji, s vremenom on može prijeći u bijes, a bijes u fizičko nasilje. U smanjivanju ljutnje zapravo pomaže pronalaženje uzroka ljutnje, preusmjeravanje ljutnje u neku drugu aktivnost (npr. vježbanje) i slično.

Komentari