Mobiteli uvijek i svugdje, a laptopi samo za teže zadatke

Piše
Milan Dalmacija

Mar 21, 2016

U današnje digitalizirano vrijeme nudi se mnoštvo gadgeta koji nam olakšavaju svakodnevicu. Istražili smo u kojim je prilikama najbolje koristiti smartphone, tablet i laptop, kao i njihove cijene i karakteristike.

U digitalnom dobu nam pametni telefoni, laptopi i tableti omogućavaju rad, zabavu i druženje u pokretu. No, koji uređaj je najbolje upotrijebiti u kojoj situaciji? Koji je najisplativiji? Odgovore dajemo u nastavku teksta.

Smartphone – uvijek i svugdje

Pametni telefoni su najčešće korištena elektronička „igračka“. Podaci otprije nekoliko godina kazuju da u RH ima dvostruko više mobitela nego stanovnika. To i ne čudi zbog nekoliko razloga. Prvi razlog je veličina. Naime, svi su toliko maleni da stanu u džep ili torbu, što je prije tridesetak godina bilo nezamislivo.

Drugi razlog su tehničke karakteristike koje iz godine u godinu bivaju sve bolje. Dodirnici, povećana RAM i ROM memorija, ugrađeni grafički procesori, instalirani operativni sustavi, bolja povezivost s drugim uređajima. Time se vaš „džepni ljubimac“ pretvara u računalo.

No, postoji i nekoliko mana. Naime, bez obzira na pregršt aplikacija, svojim pametnim telefonom ipak ne možemo raditi neke stvari koje možemo, primjerice, na laptopu. Specijalizirani programi za crtanje tehničkih nacrta, photoshop, audio i video montažu su još uvijek preglomazni i prekomplicirani za korištenje na mobitelima. Igranje igrica također nije preporučljivo. Ove stvari slobodno zadržite za vaše računalo jer vam realno na mobitelu ni ne trebaju.

Mobitel

Mobiteli se mogu koristiti u svim prilikama, ali ne i za svaku svrhu.

Na tržištu se mogu pronaći mobiteli (namjerno tako pišem jer još ima i onih s fizičkim tipkama i „običnim“ ekranom) u cjenovnom razredu od dvjestotinjak do gotovo deset tisuća kuna.

RAM memorija ne ide ispod 512 MB, dok je minimalan kapacitet ROM-a 4 GB (ujedno i maksimalan RAM). Proširenje ROM-a pomoću memorijske kartice može učetverostručiti vašu memoriju, a u nekim slučajevima i više od toga. Uobičajena povezivost je putem Bluetootha (u novije vrijeme OTG-a), WiFija, 2G, 3G i 4G mreže. Ovdje pripazite na raspon frekvencija. Operativni sustavi nude mnoštvo korisnih i ne toliko korisnih aplikacija. Najčešće prisutan OS na tržištu je Android.

Ako vas brine veličina zaslona, onda kupujte phablete, odnosno, smartphone sa zaslonom dijagonale barem pet i pol inča. Ne kupujte mobitele s baterijom slabijom od 3000 mAh jer neće preživjeti dnevne napore.

Tablet – ni smartphone, ni računalo

Tableti su u teoriji trebali biti objedinjujuća spona pametnih telefona i računala. No, u praksi je većina modela samo uvećana inačica mobitela.

Naime, zasloni imaju dijagonalu duljine od sedam do 13 inča, što ih polako približava laptopima. No, jakost baterije je približno slična onima mobilnih telefona, što je ograničavajući faktor. Kapaciteti memorije se također kreću u istoj razini s pametnim telefonima, s time da ipak ima modela koji to premašuju i bez potrebe za memorijskom karticom.

Tablet

Većina tableta ima karakteristike slične mobitelima.

Skuplji modeli (oni iznad 5 000 kuna) omogućuju i rad na nešto sofisticiranijim programima za crtanje i obradu fotografija, što je dobro za one koji i u pokretu moraju biti vezani uz posao.

Ostali dobro dođu osobama sa slabijim vidom ili maloj djeci, s obzirom na to da su neke edukativne aplikacije puno efektivnije na tabletima. Dodatni plus su tzv. readeri, odnosno e-knjige.

Tablet-računalo

Spoj tableta i laptopa

Prava spona između smartphonea i laptopa su pojedini modeli, tzv. tablet-računala, koji imaju odvojiv zaslon i tipkovnicu, tako da ih možete koristiti i kao laptop i kao tablet. Bolji modeli koštaju oko 10.000 kuna, no to je isplativa investicija jer ćete s njima dobiti važne karakteristike poput trajanja baterije, kapaciteta RAM i ROM memorije, operativnog sustava i procesora koje su približne prosječnim stolnim računalima.

Laptopi – nezgrapni za rad u pokretu

Iako su prije dvadesetak godina prijenosna računala osmišljena upravo za rad u pokretu, ona pored smartphonea i tableta postaju nezgrapna. No, ono što ih spašava od zaborava jest činjenica da su obična računala još nezgrapnija, pa ljudi sve češće koriste laptope umjesto njih.

Karakteristike ovih uređaja su daleko najnaprednije, počevši od kapaciteta memorije (gdje RAM može ići i do 16 GB, a ROM do 1 TB), konfiguracije glavnog i grafičkog procesora te operativnog sustava, pa do samog inputa, odnosno tipkovnice i miša s kojima nema previše „mrljanja“ i poteškoća pri dodirivanju (kao na dodirnicima). Iako je uobičajena dijagonala ekrana duljine 15.6 inča, postoje i manji modeli, tzv. notebook s dijagonalom od 10 inča, koji su, usput budi rečeno, i mnogo lakši i jednostavniji za prijenos. No, oni mogu imati manji vijek baterije ili slabije procesorske jedinice.

Laptop

Laptop nudi najviše mogućnosti za rad.

Cijene laptopa variraju od 1600 kuna za modele koji služe tek za najosnovnije potrebe, pa do (ponegdje se mogu naći) više od 20.000 kuna. No, neka vas to ne zavara jer se može dogoditi da samo jedna komponenta u računalu digne cijenu za koju tisućicu. Tako recimo najskuplji model nema CD/DVD čitač tzv. pržilicu, dok ga mnogi jeftiniji modeli imaju. No, jeftiniji modeli nemaju toliko dobru procesorsku konfiguraciju.

Ako želite računalo koje će ispuniti sve vaše prohtjeve, bilo da se radi o gamingu ili montiranju filmova, bacite oko na uređaje koji se kreću oko 10 000 kuna, imaju barem 2 GB grafičke memorije i 1 TB ROM-a, procesore radnog takta većeg od 3 GHz i višejezgrenu bateriju.

Komentari