Na današnji dan rođen je Lav Tolstoj

Piše
Mateo Galić

Sep 09, 2017

Na današnji dan, 9. rujna 1828. godine, rođen je ruski grof, književnik i mislilac, Lav Nikolajevič Tolstoj.

Lav Tolstoj je rođen u mjestu Jasna Poljana 9. rujna 1828., u pokrajini Tula, kao četvrto od petero djece (Marija, Nikolaj, Sergej, Dimitrije, Lav) Nikolaja Iljiča i Marije Nikolajevne Volkonski.

1

Njegova obitelj je bila plemićkog porijekla, a titulu grofa njegovim precima dodijelio je u 18. stoljeću osobno Petar Veliki.

Tolstojevi roditelji umrli su dok je još bio dijete, pa su ga podigli i za njega se brinuli rođaci. Gubitak roditelja potiče ga na razmišljanja o životu, smrti i sreći. Zaključio je kako smrt može doći bilo kada te da se sreća može postići samo u sadašnjosti. Uvjerio je sebe da, ako nauči trpjeti patnju, nikada neće biti nesretan te se bičevao dok ne proplače.

S osam godina upoznaje svoju prvu ljubav, devetogodišnju Sonječku Kološin. Poslije Sonječke zaljubio se u Ljubovu Isljenjoevu, koja je stanovala u susjedstvu. Mnogo joj se divio i bio je strašno ljubomoran kada je ona poklanjala svoju pažnju drugom. Jednog dana, vidjevši je kako s balkona razgovara s nekim dečkom, u bijesu ju je udario tako snažno da je pala s balkona. Zbog toga je šepala više godina. Ono što je zanimljivo je da će mu ona kasnije postati punica.

2

S 18 godina počinje patiti zbog svoje ružnoće – širokog nosa, debelih usana i sivih malih očiju. Zbog toga u prisutnosti žena postaje stidljiv i zbunjen. U to vrijeme često je zaljubljen, a da bi se zaljubio bilo je dovoljno samo da sretne neku ženu. Prvo je bio zaljubljen u Aleksandru, sestru svog prijatelja, zatim u jednu udanu ženu, a nakon toga u nasmijanu Zinaidu, prijateljicu svoje sestre Marije.

Mada je bio osjetljiv prema ljepoti Zinaide, cijenio je njenu blistavu inteligenciju, humor i sklonost ka poeziji. Najviše je volio s njom voditi duge i beskrajno strasne razgovore. Međutim, stvarnost nije bila tako uzvišena. Razdiran snažnom i vatrenom senzualnošću, prepustio se porocima. Udvarao se damama, a spavao je sa sobaricama. Tako je zavolio mladu i lijepu šesnaestogodišnju sluškinju. Naslutivši tu avanturu, njegova tetka je otjerala tu sluškinju, koja je ubrzo umrla tragičnom smrću.

3

U to vrijeme puno se druži s bratom Sergejom, čija je kuća uvijek bila puna lijepih Ciganki. Tu se predavao porocima. Prvo alkoholu, a zatim i kocki, na kojoj će izgubiti velik dio posjeda i nekoliko kuća. Poroka kocke neće se riješiti godinama.

Boraveći zimi u Moskvi i Petrogradu, najčešće je završavao svoje večeri kod Cigana, s prijateljima i djedom svoje buduće supruge. Napuštajući balove i šarmantne djevojke, odlazio je u krčme po predgrađima Petrograda. Krčme pune Ciganki, šampanjca, svađa, polupanih čaša, glazbe i pjesama, koje su bile za Tolstoja nezaboravne. Tu upoznaje voljenu Kaću – pjevačicu koja mu se nije skidala s krila. Ako se može vjerovati njegovom dnevniku, samo dva dana poslije njegove zakletve kako više neće ići ženama, nije mogao odoljeti. Vrativši se balovima i mondenim skupovima, umišlja da je zaljubljen u kneginju Ščerbotovu. Iz tog vjerovanja, nešto kasnije, nastat će Priča jučerašnjeg dana.

Poslije su se redale druge ljubavi, tu je bila Valerija, prva susjeda, mlada kneginja Livov, Aleksandra Tolstoj, djedova kćerka, Marenjka (koja će postati Marija u njegovom romanu Kozaci), Teodorina, Sonja, kćerka Ljubove Isljenjeve koja mu je postala mu je žena.

6

Jednog dana Tolstoj je odlučio zaprositi Sonju, kćerku svoje simpatije, koju je zbog ljubomore bacio s balkona. Pred vjenčanje, na Sonjino insistiranje da pogleda njegov dnevnik, Tolstoj je bez ikakvog otpora pristao. Mlada i naivna otkriva najbrutalniju i najgrublju stranu života svog budućeg supruga. Najviše ju je pogodilo što je njen zaručnik daleko od oličenja junaka iz legende koju je ona sebi stvorila.

Njena ljutnja prerasla je u neizvjesnost kada se na dan vjenčanja mladoženja nije pojavljivao. Sa zakašnjenjem od nekoliko sati stigao je i brak je sklopljen. Brak je ubrzo ušao u problematičnu fazu, jer je Sonja neprekidno mislila na žene koje je Tolstoj poznavao prije nje. Naročito je mrzila Aksinju, s kojom je imao sina, seljanku koja je tri godine bila ljubavnica njenog supruga. Jednog dana ju je prepoznala među seljankama koje su bile pozvane da izmijene pod u kući. Krv joj je uzavrela i nastale su scene koje je Tolstoj mrzio iz dna duše.

Sonjina mlađa sestra Tanja često je dolazila na njihovo imanje. U to vrijeme Tanja je imala velikog uticaja na Tolstoja. Pisac je volio dugo pričati s ljupkom Tanjom. Slušajući je mislio je na Natašu Rostovu iz njegovog budućeg romana Rat i mir. Bilježio je njena osjećanja, pokrete, kratku prošlost. Kad je Sergej, stariji Tolstojev brat, ponudio ruku Tanji, Sonja se naročito radovala jer je bila ljubomorna na svoju sestru, čije je društvo njen muž i previše volio.

Koliko god je Sonja bila ljubomorna, Tolstoj je bio još više. Ona još relativno mlada, srela je nekadašnjeg obožavatelja – mladog poručnika Polivanova. Kako je brak trajao sve duže, Sonja i Lav međusobno su bili sve udaljeniji. Oboje su se osjećali usamljenim. U to vrijeme Tolstoja hvata manija bježanja od supruge. Sonja, sada već u godinama, majka trinaestoro djece, biva sve nervoznija. Pored ove histerične žene Tolstoj će ipak ostati samo zahvaljujući djeci.

Ipak, pred kraj života pobjeći će od nje i završiti na nekoj maloj ruskoj seoskoj željezničkoj stanici Astopov, gdje završava svoj veoma buran život 20. studenog 1910. zbog upale pluća.

4

Osim kao veliki književnik, Tolstoj će ostati upamćen i kao veliki zagovornik mira i nenasilja. Pismo koje je napisao jednim indijskim novinama 1908., naslovljeno Pismo Hindusima, rezultiralo je intenzivnim dopisivanjem s Gandhijem. U tom dopisivanju Tolstoj je uvjerio Gandhija da odustane od nasilnih metoda i prihvati politiku neoružanog otpora. Kasnije će Gandhi u svojoj autobiografiji Tolstoja nazvati najvećim apostolom nenasilja današnjice.

Najpoznatija Tolstojeva djela:

  • Povijest jučerašnjeg dana
  • Djetinjstvo
  • Dječaštvo
  • Sevastopoljske pripovijetke
  • Mladost
  • Dva husara
  • Obiteljska sreća
  • Dekabrist
  • Napredak i određenje obrazovanja
  • Kozaci
  • Platnomjer
  • Rat i mir
  • Azbuka
  • Kavkaski zatvorenik
  • Ana Karenjina
  • Ispovijed
  • Što nam je onda činiti
  • Smrt Ivana Iljiča
  • Pučke pripovijetke
  • Krajcerova sonata
  • Otac Sergije
  • Uskrsnuće
  • Gospodar i sluga
  • Hadži Murat”

Najpoznatije Tolstojeve izreke:

  • Ništa nije važno osim onoga što radimo u sadašnjem trenutku.
  • Pobijediti loše navike čovjek može samo danas, a ne sutra.
  • U prepirkama se zaboravlja istina. Prepirku prekida onaj ko je pametniji.
  • Ne slušaj nikad one koji govore loše o drugima, a dobro o vama.
  • Daj više odmora jeziku nego rukama.
  • Mozak besposlenog čovjeka je omiljeno prebivalište đavolovo.
  • Sedam puta prevrni jezik prije nego što počneš govoriti.
  • Zadovoljstva bogataša stvaraju se suzama siromaha.
  • Bojimo se samo onoga što volimo.
  • Plod niče iz sjemena, a djela iz misli.
  • Zloba ljudska uvijek polazi od nemoći.
  • Žena je kamen spoticanja za karijeru jednog čovjeka.

Izvor/Foto: Wikipedija

Komentari