O mom faksu – Građevinski fakultet

Piše
Ana Leko

Sep 25, 2015

Kristina Leko je završila treću godinu preddiplomskog studija građevinarstva na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno čeka razultate natječaja za upis na diplomski studij, stoga iz svog iskustva može govoriti samo o preddiplomskom studiju.

Nekoliko riječi o fakultetu

Studirati na GF-u

Studirati na Građevinskom fakultetu nikako nije lako i to će tvrditi svatko tko ga je završio ili barem pokušao studirati. Ako i postoje oni koji tvrde suprotno, to su uglavnom studenti koji su na većini predavanja, redovito rade programe (ili ih barem redovito kupuju) i spremni su za kolokvije na vrijeme. Iako, kad ih pitaš: „Koliko si učio statiku za kolokvij/ispit?“, odgovaraju: „NISAM NIŠTA UČIO. To sam ti ja večer prije.. prelistao. Ne, ne, varam se! Ujutro uz kavu prije kolokvija.“ Naime, takvi publiku žele očarati svojim visokim kognitivnim sposobnostima.

Izazovi i najteži kolegiji

Prva godina nije zahtjevna u odnosu na drugu i treću. Puno se vremena provodi na fakultetu, jer još nije sigurno kako tko diše, na koja predavanja se treba ili mora ići i slično. Ali gradivo i ispiti nisu previše zahtjevni.

Kad sam bila na prvoj godini (nije to tako davno bilo, ali neke stvari su se promijenile – smjena profesora, oblik nastave i slično) zahtjevne su bile Nacrtna geometrija (pogotovo bivšim gimnazijalcima) te Mehanika 1 koju je bilo bitno dobro savladati jer je temelj svim kasnijim mehanikama. Tko je imao dobru podlogu iz srednje škole, s matematikama nije imao problema.

Druga godina je, prema pričama, a i iz iskustva, najteža. Tu je već trebalo redovitije učiti, polagati kolokvije jer su ispiti bili opsežni, neki usmeni se nisu mogli riješiti preko kolokvija ili je to bilo jako teško. Kao najteže kolegije izdvojila bih Otpornost materijala 1, Mehanika 2 te Mehanika tekućina (premda se oblik nastave iz tekućina promijenio, tako da sada i nije više takav problem).

Treća godina je zahtjevna zbog količine programa koje treba redovito raditi i donositi po točkama na pregled te ako asistent na vježbama nije tolerantan, lako je moguće i potpis izgubiti. Jedan od uvjeta iz gotovo svih kolegija je zadovoljit kolokvije s minimalno 25% da bi ostvarili pravo na potpis i izlazak na ispit.

Nerijetko se događa da se nakupe zaostaci iz programa, tu dođu i kolokviji, ponestane vremena te je onda potrebno žrtvovati san. Druga opcija je kupovanje programa. Stariji studenti ili oni koji imaju iskustva s programima, te su brži prilikom izrade istih, za određenu količinu novca ih prodaju studentima. Pretpostavka je da su studenti koji kupuju programe nemarni, međutim ima onih koji su sporiji prilikom izrade programa ili ne stignu uskladiti posao preko SC-a i nastavu. Ako je student samostalan te donekle organiziran i prati nastavu, lako može naučiti raditi u programima, rješavati zadatke ili dimenzionirati.

Smjerovi na Građevinskom fakultetu

Smjer se bira nakon treće godine. Nude se Konstrukcije, Hidrotehnika, Prometnice, Materijali, Organizacija građenja, Geotehnika,  te Teorija i modeliranje konstrukcija. Najviše studenata prima se na smjer Konstrukcije (55 ako se ne varam), na ostale od 20 do 30 studenata.

Za željeni smjer nije dovoljan osobni interes, potrebno je i konkurirati prosjekom. Događalo se da studenti s prosjekom nižim od 2.7, nisu uspjeli upisati diplomski, odnosno 4. godinu, premda to ovisi od godine do godine. Ovisi i koliki je broj studenata u natječaju za diplomski.

Frustrirajuća činjenica je da se studenti s građevinskih fakulteta iz Osijeka, Rijeke i Splita bez ikakvog prijemnog, samo s prosjekom preddiplomskog, prijavljuju na natječaj za diplomski te tako postaju konkurencija studentima koji su završili preddiplomski u Zagrebu, a kako sam već navela, neki ne uspiju ni upisati 4. godinu jer je broj studenata za diplomski ograničen na 200.

Prošle godine (2014./2015.) se dogodilo da je prijavljenih na natječaj bilo manje od 200, pa je ostalo i slobodnih mjesta, a upisani su bili i studenti s prosjekom nižim od 2.5. Međutim, nije li obaveza fakulteta prvo osigurati mjesta na diplomskom onima koji su preddiplomski završili na istom?

Studentske udruge i projekti

Postoji nekoliko udruga u koje se uključuju studenti sa građevine. Poznate su Supeus i Ipma Young Crew. Više o tome se može pronaći na facebook stranicama.

Dobro je znati

Građevinski fakultet je prošle godine uveo pravilo da se kolegij može maksimalno dva puta upisati te na to treba pripaziti. Također, još jedna napomena koju nama nitko nije naglasio – treba paziti da se težinski prosjek gleda za diplomski, a ne obični i bitnije je imati bolju ocjenu iz kolegija koji nosi više ECTS-a.

Osobni plan

Želje i planovi nakon studija

Po završetku fakulteta bih voljela raditi u struci. Trenutno nemam neku jasnu viziju svog budućeg posla, jer je to teško znati prije usmjerenja. Prvi izbor su mi Materijali i nadam se da neću biti razočarana, ali i drugi smjerovi mi se čine ok. Fakultet nudi puno smjerova i mislim da su svi zanimljivi i perspektivni na neki način. To je prednost ovog fakulteta, premda su neki do zadnjeg trena odlučivali kako posložiti prioritete.

Prijedlozi  i savjeti za brucoše

S fakultetom sam generalno zadovoljna. Ne mogu reći da sam nakon tri godine bez ikakvog znanja, ali za budući posao je potrebno puno više iskustva, učenja i rada. Na prve dvije godine uglavnom svi budu nezadovoljni, jer se kroz kolegije slabo upoznaju s građevinom u stvarnosti. Međutim, onome kome je Građevinarstvo bilo na prvom mjestu prilikom odabira fakulteta zasigurno će biti zadovoljan kada ga završi.

Iako je dobro poslušati savjete starijih studenata, poneke zastrašujuće priče, poput kako je nemoguće neki ispit položiti, treba blago ignorirati. Dogodi se da se ispit padne 2-3 puta ili da se kolegij ponovno upiše, ali to nije samo do kolegija i profesora, kako neki tvrde. Stigne se uz faks i raditi i trenirati, imati hobi, družiti se, ali za to je potrebna dobra organizacija i naravno motivacija.

Sretno budućim brucošima! 🙂

Korisne i zanimljive informacije

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nalazi se u ulici Fra Andrije Kačića-Miošića i najstariji je građevinski fakultet u Hrvatskoj koji provodi sveučilišno obrazovanje na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini u svim granama građevinarstva, kontinuirano razvija i unapređuje visoko obrazovanje, znanstvenoistraživačku djelatnost i cjeloživotno obrazovanje, te aktivno sudjeluje u razvoju struke i primjeni novih tehnologija.

Kontakti

Web: www.grad.unizg.hr

Telefon: 01/ 4639 222

Radno vrijeme Studentske referade: od ponedjeljka do petka od 11 do 14 sati