O mom faksu – PMF – geografija i povijest

Piše
Ana Leko

Nov 04, 2015

Posebnost ovog studija je što geografija i povijest jedno drugo izuzetno nadopunjuju, pa ćete znanja s povijesti moći itekako primijeniti u geografiji, ali i obrnuto – naglasio je student Luka Begović.

Bjelovarčanin Luka Begović studira na 3. godini integriranog preddiplomskog i diplomskog studija geografije i povijesti na PMF-u. S obzirom da je odabrao nastavnički smjer, volio bi jednoga dana svoje znanje prenositi malim školarcima.

Nekoliko riječi o studiju

Osim preddiplomskog studija geografije, smjer istraživački, na Fakultetu se izvodi, u suradnji s Filozofskim fakultetom, i integrirani preddiplomski i diplomski studij geografije i povijesti, smjer nastavnički.

Geografija se sluša na PMF-u, a povijest na Filozofskom. Potonji su fakulteti udaljeni 10-ak minuta pješice pa nije neki problem doći s jednog na drugi. Navedeni se studij može upisati i preko Filozofskog fakulteta, a razlika je jedino što ćete svu papirologiju obavljati na Filozofskom, a ne na PMF-u.

Dosadašnja je upisna kvota bila 10 studenata na PMF-u i 10 na Filozofskom. Nakon završenog studija osoba stječe zvanje magistra edukacije geografije i povijesti, a osposobljena je za rad u osnovnim i srednjim školama te poslovima vezanim uz obrazovanje. Naravno, postoji mogućnost nastavka školovanja na doktorskom studiju.

Sam studij je klasični dvopredmetni na kojem se prve tri godine slušaju geografski i povijesni predmeti, dok se na četvrtoj i petoj godini uz njih javljaju i pedagoški predmeti, odnosno predmeti vezani uz samu nastavu i kako je najbolje iznijeti budućim učenicima, npr. didaktika, metodika, praksa u školi i sl.

Na studiju postoje obvezni i izborni predmeti, bilo na geografiji, bilo na povijesti. Geografski su predmeti u pravilu jednaki onima na istraživačkom smjeru tako da se često slušaju zajedno s kolegama istraživačima, odnosno polaže se isti tip ispita.

Slična je situacija i s povijesnim predmetima, samo se ovoga puta radi o jednopredmetnim i dvopredmetnim studentima povijesti na Filozofskom fakultetu.

Uz mnoge je predmete vezana obvezna izrada i prezentacija seminarskog rada, koja se često u određenom postotku boduje, uz ispit, u konačnoj ocjeni. Mogućnost odabira izbornih predmeta je dovoljno raznolika i mislim da svatko može naći nešto po svojoj volji.

Također, svakog ljetnog semestra (osim na petoj godini) održava se terenska nastava (najčešće krajem svibnja ili početkom lipnja), koja podrazumijeva odlazak na teren u Hrvatskoj ili inozemstvu. Zadaci koji tamo čekaju studente ovog smjera mogu se razlikovati od onih s istraživačkog smjera.

Nakon završene dvije godine ne mogu reći da je studij pretežak, ali isto tako ne mogu reći da je lagan jer je za prolazak ispita potrebno učiti, nekada više, nekada manje, ovisno na koju ocjenu ciljate. Ispitna je literatura češće na hrvatskom nego na engleskom jeziku, iako često one na engleskom znaju biti bolji izvor podataka.

Do sada je praksa pokazala da svaki semestar postoji barem jedan predmet za kojega se treba bolje pripremiti, bilo na geografiji, bilo na povijesti. Ipak, iz vlastita iskustva, a s čime se i slaže nekoliko mojih kolega, mogu reći da su predmeti na povijesti prve dvije godine bili za jednu nijansu lakši za položiti, iako uvijek postoje iznimke.

Studentske aktvnosti

Na Fakultetu je značajno djelovanje tzv. KSG-a, odnosno Kluba studenata geografije koji okuplja studente svih godina i smjerova koji su se voljni pridružiti i promicati geografiju na neke druge načine te tako ne smatrati Fakultet samo obvezom odlaska na predavanje i polaganje ispita, već iskoristiti druge mogućnosti.

Upravo se potonji klub pokazao izuzetno produktivnim u prikazivanju geografije na tzv. Danu otvorenih vrata u travnju 2015. znatiželjnim srednjoškolcima i maturantima koji imaju interes za ovu znanost. S druge strane, koliko znam postoji i nekakva slična udruga na povijesti, ali u nju nisam uključen da bih mogao reći nešto više.

Osobni plan

Volio bih raditi u struci, pa se nadam i vjerujem da ću moći naći posao u Republici Hrvatskoj i da ću jednoga dana biti profesor u školi.

Savjet za brucoše

Posebnost ovog studija je što geografija i povijest jedno drugo izuzetno nadopunjuju, pa ćete znanja s povijesti moći i te kako primijeniti u geografiji, ali i obrnuto. Stoga, pozivam bruciše da se ne boje izabrati ovaj smjer kao buduće zanimanje ako imaju interesa za obje znanosti, jer biti profesor jest plemeniti posao jer vi dajete sebe kako bi drugima prenijeli svoje znanje i obogatili njihov život. Ponekad se može čuti da se završetkom ovog studija stječe široka paleta podataka koja se može dobro primijeniti prilikom odlaska na kvizove znanja.

Zanimljive i korisne informacije

Geografski odsjek PMF-a najstariji je i najveći geografski odsjek u Republici Hrvatskoj! Na Odsjeku je na znanstvenim, nastavnim, stručnim i administrativnim poslovima zaposleno oko 40 djelatnika.  Na svim preddiplomskim, diplomskim i integriranom studiju studira oko 450  studenata.

Geografski odsjek sačinjavaju tri zavoda. Uz Zavod za fizičku geografiju, Zavod za socijalnu geografiju te Zavod za regionalnu geografiju i metodiku, u sklopu odsjeka djeluje i Kartografsko-tehnički centar s bogatom kartografskom zbirkom i Središnja geografska knjižnica. Odsjek djeluje u najužoj suradnji s Hrvatskim geografskim društvom, smještenim u istim prostorijama na Marulićevom trgu 19 u Zagrebu.

Kontakti

Prirodoslovno-matematički fakultet
Geografski odsjek
Marulićev trg 19/II
10000 Zagreb

Ured za studente (referada):
Tel: 01/ 4895 460 i 01 /4895 462

e-mail: referada@geog.pmf.hr

Komentari