Pa jesmo li mi normalni?

Piše
Vanja Točaković

svibnja 12, 2016

Doktor Hrvoje Handl, psihijatar u psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan koji se dugi niz godina bavi liječenjem pacijenata s poremećajima prehrane, jučer je na Medicinskom fakultetu održao predavanje službenog naziva Suvremeni poremećaji prehrane i narcisoidnost – jesu li povezani?, no Handl se naslovom predavanja zapravo pita – Pa jesmo li mi normalni?

Dr. Hrvoje Handl

Što znači biti normalan? – upitao je Handl na početku predavanja. Moći voljeti i raditi, rekao je Sigmund Freud. Način na koji je Freud definirao normalnost iznenadio je studente i naveo ih na pitanje – je li zaista tako jednostavno definirati što znači biti normalan? Teško je definirati što je normalno, a što nenormalno, naglašava predavač, ali Freudovu definiciju ponudio je, kako kaže, kao onu koja njemu najviše ima smisla.

Što je narcizam?

Svaki čovjek tijekom razvoja prođe fazu narcizma koja se javlja oko treće godine života i traje otprilike dvije godine. U tom razdoblju dijete je egocentrično i usmjereno samo na sebe, rekli bi narcistično, ali važno je znati da je tada riječ o normalnoj razvojnoj fazi koja će završiti. No, što se događa ako se narcizam nastavi tijekom odraslosti – pita Handl.

Narcizam se javlja kao specifična obrana koja sadrži grandioznost selfa, smanjenu empatiju, zavist, kontrolu preko svih ljudskih granica, samozaljubljivost i superiornost. Što se dogodilo da je osoba takva? Je li takva rođena? Jesu li je životne (ne)prilike učinile takvom? Jesu li krivi roditelji? Je li sama kriva?

Jeste li ikada bili iznutra mali? Kako se to može preživjeti? Potrebno je nešto iznutra, ili izvana, da osoba to može nadići i pronaći nešto u sebi…i onda postati OGROMNA…i SAVRŠENA!

Narcisoidne osobe su povredljive, bahate, moćne, neempatične, izrazito drže do izgleda, a sve to kako bi mogle održati vrlo labavu sliku ogromnog i savršenog selfa koji je, naravno, lažan. Kada uvrijedite takvu osobu u njoj se javlja takozvani narcistički bijes na van i narcistički sram unutra, koji mogu rezultirati trenutnim i trajnim prekidom odnosa. I zaista, narcisoidne osobe u stanju su “otpisati” i najbliže osobe samo kako bi održali sliku velikoga ja.

Što su poremećaji prehrane?

Ne hirovitost, ne razmaženost, već teški poremećaj – naglasio je Handl i zamolio sve prisutne za poštovanje prema oboljelima, a nikako omalovažavanje ili nerazumijevanje.

Osim anoreksije i bulimije koji su najčešći poremećaji prehrane, danas sve veći problem stvaraju raznorazne “zdrave” prehrane i dijete koje osobu odvedu u, možemo ih tako nazvati, suvremene poremećaje prehrane – ortoreksiju i bigoreksiju. Ortoreksija je pojam za opsjednutost zdravom prehranom na način da “demonizira” određene namirnice, ovisno o tome na kojoj je osoba dijeti. Bigoreksija je opsjednutost mišićima gdje osoba, različitim dodacima prehrani, pokušava što više povećati i održati mišićnu masu, a što više smanjiti udio masti u tijelu.

Jordan je odlučila promijeniti svoju prehranu, zdravije se hraniti i postala je veganka. Nakon toga je počela slikati svoje obroke i stavljati ih na društvene mreže jer je shvatila da od toga može i dobro zaraditi. Zatim je otišla u New York na tečaj kreativnog pisanja, a završila promovirajući detox smoothie u jednom baru. S obzirom da ih je promovirala, počela je i sama raditi detox. Prvo tri dana u tjednu. Pa pet dana. Pa sedam dana. Jordan je razvila poremećaj prehrane – ortoreksiju. Nakon toga Jordan je razvila i anoreksiju. Na njenu sreću, podražila je pomoć i danas je zdrava, a o svome oporavku, i životnom stilu koji danas živi, nastavila je pisati na svome blogu.

Gdje je granica? Kada smo pretjerali? Granica je u ravnoteži. Kada osoba ode u isključivost, ekstremizam, tada nastaje problem. I na kraju, jesu li narcisoidnost i poremećaji prehrane povezani? Apsolutno jesu – zaključuje Handl.

Ukoliko ste se pronašli u prethodnim recima, mislite da imate problem ili se već borite s poremećajem u prehrani, a htjeli biste s nekim to podijeliti i potražiti pomoć, pročitajte članak o savjetovalištu za studente i saznajte kome i gdje se možete obratiti.

Što sve pruža savjetovalište za studente?

Foto: daniellehelm, flickr