Pravilo koje zauvijek zaustavlja prometni kolaps

Piše
Petra Haleš

Sep 01, 2018

Međutim, njegov se plan vjerojatno  neće svidjeti većini vozača. Vjerovali ili ne, morate usporiti kako biste na odredište stigli brže.

Profesor Univerziteta u Tokiju Katsuhiro Nishinari proučava matematiku prometnih gužvi, disciplinu koju voli nazvati “jamologija”.

Njegova je teza kako postoji samo jedno pravilo koje bi prometne gužve otjeralo u prošlost, i to ne samo na prometnicama. Kada je u pitanju zagušenje kod pješaka, pješačke staze bi trebale imati sporiju traku za starije osobe.

Profesor tvrdi kako puno možemo naučiti od insekata, jer “mravi nikada nemaju prometne gužve”. Razlog je vrlo jednostavan, mravi nikada ne koče, a upravo je to najveći problem, lančana reakcija u slučajevima kočenja.

– Ljudi se trude uvijek voziti što brže. Kada to rade, dolazi do malog rastojanja između njih i vozila ispred i tada se javljaju zagušenja – rekao je profesor.

Za razliku od ljudi, mravi, prema njegovim riječima, uvijek drže određeno rastojanje između sebe i mrava ispred.

– Gužva je neka vrsta valova u suprotnom smjeru od pravca kretanja. Valovi nastaju zbog kočenja, ali ukoliko postoji rastojanje, sljedeći automobil ne mora kočiti i ovi valovi su raspršeni između automobila – tvrdi profesor.

Uzimajući inspiraciju iz konstantnog razmaka između individualnih mrava, Nishinari savjetuje isto pravilo i vozačima. Između vozila bi trebao postojati razmak od 40 metara i više.

Većina prometnih agencija savjetuje vozače da drže razmak između automobila najmanje dvije sekunde, ali većina vozača ostavlja i manje.

Ako vozite brzinom od 60 km/h, razlika od dvije sekunde jednaka je rastojanju od 34 metra između automobila. Prema tome, rastojanje od tri sekunde dovoljno je za izbjegavanje gužve i stvaranje prometnih čepova.

Što je brzina manja, potrebno je više vremena za prazninu od najmanje 40 m. Svoju teoriju testirao je na najprometnijem japanskom auto putu.

– Oko 16 sati tamo je uvijek gužva i kolona od 10 kilometara. Tražili smo od osam automobila da drže rastojanje i da se kreću sporije od drugih automobila i bilo je nevjerojatno. Sa samo osam automobila gužva se nije stvorila 40 minuta. Kada bi to radili svi automobili, gužvi vjerojatno više ne bi bilo – objašnjava profesor.

Prema njegovim riječima, ako usporimo, ići ćemo brže.

– Sporije je brže. To je velika točka jamologije.

Prema jednom istraživanju, muški vozači voze brzo jer vjeruju kako su sigurni vozači, dok žene ubrzavaju jer drugi automobili oko njih vozie preko ograničenja. On ima još radikalnije rješenje kada je u pitanju smanjenje zagušenja kod pješaka.

Jedno rješenje podrazumijeva stvaranje prepreka na putanjama ljudi. To se zasniva na istoj teoriji kako će sporije kretanje spasiti ljude uopće.

– Kod pješaka je problem usko grlo. Na stepenicama i ulicama imamo gužve ljudi i ono što sam otkrio je ako imate prepreke ispred izlaza, to će prolaz učiniti boljim i propusnijim. Ako ste u vlaku i stavite stup na sredini izlaza, ljudi će usporiti, a to će smanjiti i sukob između njih, a odljev iz vlaka postaje gladak. Stavljanje prepreka povećalo bi protok ljudi za 10 posto.

Prema mišljenju profesora Nishinarija, pješačke staze treba razdvojiti, tako da budu posebno za bicikliste, mlade i starije ljude. To će, kako je rekao, omogućiti svakoj grupi optimizaciju vlastitog puta i održavati brzinu konstantnom, što je ključni faktor u zaustavljanju kašnjenja.

Dok se sve to ne desi, profesor savjetuje da usporite i držite rastojanje. Ako je samo osam ljudi to uradilo, možda ćemo svi uspjeti stići na odredište bez kašnjenja i s puno manje stresa.