EU fondovi potaknuli razvoj istraživanja i inovacija

Piše
Milan Dalmacija

Mar 13, 2016

Europski fondovi potaknuli su razvoj istraživačkog i inovacijskog sektora u Hrvatskoj. To je kratki sažetak s izlaganja o postignutim i planiranim ulaganjima u infrastrukturu i kapacitete za istraživanje i razvoj, održanog u srijedu na Tjednu EU fondova.

Predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Gabrijela Herceg-Sarajlić predstavila je mogućnosti financiranja projekata u sklopu Operativnog plana konkurentnost i kohezija, ali i istaknula neke hvale vrijedne projekte koji su ostvareni dosadašnjim povlačenjem sredstava iz EU fondova.

„Imamo izgrađen, opremljen i u punom pogonu Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije bioznanosti na kampusu Sveučilišta u Zagrebu na Borongaju. Sljedno tome, počeli smo ulaganja u Sveučilište u Rijeci. Opremljena su četiri laboratorija u vrijednosti 23 milijuna eura“, ističe Herceg-Sarajlić.

Otvoren BIOCentar na borongajskom kampusu

Osigurano 400 milijuna eura

Tjedan EU fondova

Gabrijela Herceg-Sarajlić

Europska komisija je, u sklopu Operativnog programa konkurentnost i kohezija, osigurala novih 334 milijuna eura za razvitak projekata u domaćem sektoru istraživanja i inovacija. Uz to još treba pridodati i oko 70 milijuna eura domaćih sredstava, čime se ukupna ulaganja u taj dio znanosti penju na 400 milijuna eura.

No, ne ide sve tako glatko. Osim veoma strogih kriterija Europske komisije, postoji nekoliko prepreka boljem i racionalnijem iskorištavanju sredstava iz fondova.

„Procjene potrebe potencijala su pokazale da su najveće prepreke ulaganju privatnih izvora u istraživanje i razvoj niska razina inovacijskog kapaciteta poduzeća i potencijala za istraživanje i razvoj, ograničen interes za suradnju industrije i institucija za istraživanje i razvoj te nedovoljan institucionalni sustav potpore za poticanje inovacija“, ističe predstavnica MZOS-a.

Upravo zbog toga je raspodjela dobivenih sredstava usmjerena u tri područja. To su jačanje infrastrukturnih kapaciteta istraživačkih organizacija, organizacijske reforme i ulaganje u projekte primjenjenih istraživanja i povezanost između znanosti i gospodarstva. Upravo bi ulaganje u ova područja trebalo potaknuti da sve veći broj studenata diplomskih studija te doktoranada tehničkih i tehnoloških fakulteta ostvaruje vlastite znanstvene projekte i inovacije u okruženju koje je poticajno za njihov rad i napredak.

Kao primjer uspješnog ulaganja u istraživačku infrastrukturu predstavljen je projekt Centra izvrsnosti robotskih tehnologija, koji će zahvaljujući potporama iz EU fondova useliti i novouređeni i potpuno opremljeni prostor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

„Htjeli smo vrhunsku obrazovnu i istraživačku infrastrukturu, za koju smo imali cilj da sustavno doprinesemo razvoju hrvatskog istraživačkog sustava. To je temeljni fokus EU, jačanje inovacijskog sustava, zadovoljenje suvremenih zahtjeva gospodarstva“, istaknuo je prof. Bojan Jerbić s FSB-a.

Dodana vrijednost

Vrijednost ovog projekta je 2.6 milijuna eura. No, za profesora Jerbića i znanstveni sektor, vrijednost se krije u drugim stvarima.

„To je centar koji treba integrirati laboratorij za autonomne sustave i računalnu inteligenciju, industrijsku i medicinsku robotiku te obrazovni centar za studente i industriju“, kaže Jerbić i dodaje kako želi povećati broj istraživača.

„Mi želimo do 2023. najmanje 600 studenata imati u procesu nastave i godišnje osigurati minimum 100 diplomiranih robotičara ili mehatroničara“, ističe Jerbić.

Osim toga, Centar bi ulaganja trebao opravdati i kroz poboljšanje suradnje s gospodarstvom, promicanje tehničke kulture, što bi u konačnici trebalo dovesti i do povećanja hrvatske istraživačke konkurentnosti u inozemstvu.

Ovo je samo jedan od primjera kako treba promišljati i sustavno obrađivati situaciju da bi se moglo doći do sredstava iz EU fondova. Tjedan EU fondova i prikazivanje ovakvih projekata služe kao orijentir onima koji se tek počinju upuštati u višegodišnju bitku s birokracijom i zahtjevima kako bi unaprijedili vlastiti sektor, a time i društvo u cjelini.

Komentari