Učenje i borba protiv zaborava

Piše
Vanja Točaković

Apr 13, 2015

Od trenutka kada se rodimo počinje proces učenja – svjesnog i nesvjesnog.

Zaista, kada želimo nešto zapamtiti svjesno koristimo različite mehanizme učenja kako bismo u pamćenju pohranili određene činjenice. Međutim, hodajući svijetom nenamjerno pamtimo sve oko sebe. Uzmimo za primjer neku jučerašnju šetnju ulicom. Pokušajte se sjetiti što ste sve putem vidjeli. Pretpostavljamo da ste se uspješno prisjetili dosta informacija i motiva. Stoga se javlja sljedeće pitanje – zašto nemamo problema s prizivanjem informacija koje se nismo ni trudili zapamtiti, ali onda kada nešto svjesno učimo, često se suočavamo sa zaboravom?

Pamćenje je mentalna sposobnost koja nam omogućuje pohranjivanje i zadržavanje različitih informacija te njihovo ponovnu uporabu. Ono se sastoji od senzoričkog, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja. Senzoričko pamćenje zadržava informacije tek nekoliko sekundi, a zatim informacije prelaze u kratkoročno pamćenje ili se trajno gube. Kratkoročno pamćenje ograničena je kapaciteta, ali informacije u njemu ponavljanjem možemo zadržati koliko god želimo. Posljednja vrsta je dugoročno pamćenje. Cilj svakog učenja jest uspješno pohraniti informacije u dugoročnom pamćenju koje možemo zamisliti kao neograničeno veliku kutiju u koju stane sve što poželimo i u kojoj su informacije strukturirane i organizirane prema raznim principima.

Ako je dugoročno pamćenje neograničeno i sve možemo pohraniti, zašto onda zaboravljamo?

Uvriježeno je mišljenje da zapravo ne zaboravljamo, već se pri pamćenju javlja problem – informacije nisu dobro pohranjene u dugoročnom pamćenju, stoga ih ne možemo prizvati u svjesni dio uma i koristiti. Ono što možemo napraviti kako bismo učinkovitije učili jest naučiti kako učiti.

Naučiti kako učiti

Za početak, dobro je imati stalno mjesto za rad. Možda zvuči nevažno, ali s
talno mjesto zaista olakšava postizanje i
zadržavanje koncentracije, što je za uspješno učenje najvažnije. Zatim, od iznimne važnosti je i
ponavljanje
 jer svako korištenje slobodnog vremena za ponavljanje povećava vjerojatnost uspješnog pohranjivanja informacija. Kako biste si to olakšali, korisno je pisati ili označavati sažetke pojedinih tematskih cjelina.

Naravno da svatko uči na svoj način, stoga ne postoji recept koji će svima omogućiti pamćenje svih informacija. Međutim, postoje određeni mehanizmi pomoću kojih možemo lakše zapamtiti određene sadržaje. Na primjer, možete li se sjetiti formule za Newtonov zakon gibanja? Vjerojatno ne ako je niste povezali s nečim prethodno poznatim – sila masi daje ubrzanje (F=m*a). Možda ste zapamtili pojmove stalagmiti i stalaktiti, no možete li se sjetiti koji vise, a koji se nalaze na tlu? Ako ste ikada pokušali to povezati s nečim svakodnevnim, npr. stalaktiti vise s kuće, nikada nećete imati dileme koji vise, a koji su na tlu. Ovakav način pohrane informacija je pamćenje pomoću mnemotehnika koje uvelike olakšavaju pamćenje sadržaja koje vam stvara probleme.

Untitled-2Uz kreiranje mnemotehnika, važno je gradivo učiniti smislenim. To se može postići povezivanjem s već naučenim i kodiranjem na više načina. Zapravo, bitno je pronaći način organizacije gradiva koji je vama smislen i zanimljiv jer je najteže učiti napamet bez razumijevanja. Uz to, važno je odvojiti bitno od nebitnoga jer pamćenjem nebitnih informacija možemo preopteretiti svoje dugoročno pamćenje. Sljedeći korak je samoispitivanje. Kada čitate, možete stvoriti dojam da vam je sve poznato i da sve znate, što zapravo jest točno, ali se taj dojam događa zbog prepoznavanja, a ne zbog prisjećanja, koji je zapravo stvarni proces dohvaćanja informacija iz dugoročnog pamćenja. Aktivno učenje, odnosno prepričavanje gradiva svojim riječima pomaže pri dubljoj obradi gradiva i smanjuje vjerojatnost zaboravljanja. I najvažnije, ono što želimo zapamtiti za duže vrijeme moramo prenaučiti. To znači da već naučeno gradivo moramo ponoviti još nekoliko puta i ispitati se. Tada je naučeno vrlo otporno na zaborav.

Ne postoji univerzalan način učenja i uspješnog pamćenja, stoga je ključno pronaći ono što vama odgovara i biti ustrajan. Primjena nekih od navedenih načina kako organizirati vlastito učenje može uvelike pripomoći uspješnijem učenju. U konačnici, nakon svakog uspješnog učenja nagradite se te time stvorite dodatnu motivaciju za uspješno savladavanje gradiva.

Komentari