Blagdan Velike Gospe

Piše
Vedran Mikulić

Aug 15, 2019

Svake godine, 15. kolovoza, katolički vjernici slave dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. 

Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. godine. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori  sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj americi. Održavaju se procesije i festivali.

Velika Gospa je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj, a na taj se dan katolički se vjernici prisjećaju dogme svoje vjere. Naime, Katolička crkva vjeruje u četiri istine, odnosno dogme, o Blaženoj Djevici Mariji, a to su: da je ona Bogorodica, djevica, bezgrešno rođena i dušom i tijelom uznesena na nebo.

Naj dan Blažena Djevica Marija, kako vjeruju vjernici, dušom i tijelom, po završetku svog zemaljskog života, uznesena je u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. Marijanska svetišta dio su kulture uglavnom Rimokatoličke crkve, koja su posvećena Gospi. Ona obilježavaju ukazanje ili čudo, koje se pripisuje Djevici Mariji, stoga se upravo na to mjesto vjernici dolaze moliti Gospi.

Danas će tisuće vjernika hodočastiti u hrvatska marijanska svetišta od kojih su najpoznatija Marija Bistrica, Sinj, Aljmaš, Trsat, Voćin i Krasno, kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, na svetoj misi, proslavili Veliku Gospu.

Komentari