Čitajte brže, koncentrirajte se lakše

Piše
Filipa Beroš

Sep 12, 2019

„Pemra isritivžajnu na jondem egsenlokm seivučltišu sjnvedeo je kkao su preondaa sovla u ričjei, jdnieo je vnžao da je pvro i psljdenjoe solvo na pavorm msjetu. Oatastk mžoe btii bmlseesin, ali to urpkoss tmoe mežtoe pčitrotai bez pblomrea. To se dšveaa zgob tgoa što ne čtaimo slvoo po svolo, ngeo naš mzoak vdii ričjei kao sklie.”

Iako se količina i kompleksnost štiva koje čitamo s godinama povećava, naše čitalačke navike ostale su iste još od osnovnoškolskih dana. Tad smo slova prvo počeli povezivati u slogove, slogove u riječi, a riječi u rečenice. Najvažnije je bilo da naučimo čitati s razumijevanjem. Tu smo tehniku usavršavali pisanjem i pričanjem o tekstu, analizom upamćenog i odgovaranjem na pitanja o pročitanom.

Danas ne odgovaramo na pitanja o pročitanom na isti način ili uopće, trudimo se zapamtiti što više, iako nam to ne polazi za rukom baš uvijek. Teško se koncentriramo, a o pročitanom volimo, ali rijetko stignemo pisati, a kamoli pričati.

Prosječni čitatelj nije zavaljen u pleteni hammock s kišobrančićem u finoj visokoj čaši u ruci negdje pod suncem milovan povjetarcem već je u vječnoj potjeri za vremenom i stalno smišlja nove načine kako ga uštediti što je više moguće. Ni medij više nije isti, knjigu je zamijenila skripta, novine news portali, a količina izbora tekstova koje želimo pročitati raste iz dana u dan. Nekad bismo voljeli pročitati još samo jedno poglavlje ili preletjeti još samo jedan portal, no kad nas mozak podsjeti da provjerimo je li alarm namješten i podočnjaci nas plačljivo pogledaju preko ramena, vrijeme je spavanja. Tako neki dragi tekstovi ostanu nepročitani zauvijek.

Prosječni čitatelj čita 200 – 400 riječi u minuti. Može li brže? Kako da ne. Svjetska rekorderka Anne Jones čita 4700 riječi u minuti pa je tako zadnjeg Harryja Pottera pročitala za svega 47 minuta i nakon toga objavila temeljitu recenziju.

Tečaj brzog čitanja – da ili ne?

Među studentima, a i poslovnjacima sve se češće plaća tečaj brzog čitanja koji vam pomaže da čitate brže i koncentriranije koristeći razne tehnike povezivanja. Takvi tečajevi, ovisno o kvaliteti, predavačima, trajanju i tome jesu li verificirani ili ne, koštaju od 500 kn do 1500 kn i najčešće su kombinacija brzog čitanja i tehnika koncentracije i pamćenja.

No, te iste tehnike možete naučiti surfajući bespućem interneta u potrazi za besplatnim radionicama i vježbama te ih koristiti besplatno. Ako nemate posebnu želju za plaćanjem posebnog tečaja, brzo čitanje vježbajte sami –  besplatno, online, u vrijeme i na mjestu koje vam odgovara. Morat ćete se sami pozabaviti sistematizacijom učenja, no ako ste voljni raditi na vlastitom usavršavanju i razvoju brže i kvalitetnije čitalačke navike, to vam ne bi trebao biti problem.

Nažalost, samostalno učenje slično je kao i samostalno treniranje kod kuće. Ponekad upišemo grupno vježbanje samo kako bismo imali valjani razlog da se natjeramo da odemo i ne izostanemo s treninga.

Još jedna sličnost s teretanom jest činjenica da ljudi imaju tendenciju pretjerivati. Nemojte ni počinjati s vježbanjem ove tehnike ako vam je cilj oboriti Annin rekord jer ni rekorderi ne ostaju pošteđeni glavnog pitanja – u kojem su postotku razumjeli pročitano. Rekorderka s početka članka prilikom obaranja svjetskog rekorda ostvarila je 67% što je solidan rezultat, no upitno je bi li to bilo dovoljno za neku drugu životnu situaciju ili bi možda u svom čitanju previdjela nešto ključno.

Način na koji čitamo navika je kao i svaka druga i jedino se redovitom vježbom može promijeniti. Vaš cilj trebao bi ostati isti, pročitati tekst s razumijevanjem, samo brže, lakše i uz manje napora, ne obarati rekorde ili čitati tako da nam je brzina jedina misao vodilja.

Glavna kritika tehnika brzog čitanja, površnost, lako se može odbaciti ako kontrolirate sami sebe i paralelno s vježbama provodite i vlastita testiranja pročitanog. Nakon pročitane kartice teksta pokušajte odgovoriti na pitanje o tekstu ili napisati sažetak. Ako kao rezultat shvatite da nemate pojma o onome što ste pročitali i da su vam informacije već isparile, usporite i ostanite na ovoj razini tehnike dok je ne usavršite.

Korak po korak

Za početak vježbajte svega petnaestak minuta dnevno i ne pretjerujte s kompleksnošću štiva. Za vježbanje ne odabirite gradivo koje trebate pročitati temeljito i naučiti za polaganje ispita jer vam brzo čitanje u tom slučaju nije najpametniji izbor, barem ne kao početniku. U tom slučaju radije se poslužite brojnim mnemotehnikama koje kreirate sami kroz vlastite spoznajne procese i kojima si olakšavate pamćenje i povezivanje vama nespojivog kroz poznate i bliske pojmove ili slike. U tom procesu glavnu ulogu igra desna strana mozga zadužena za asocijativnost i kreativnost. Primjer toga je memoriranje niza pojmova stvaranjem neke priče ili povezivanjem početnih slova više pojmova u jednu riječ kako biste ih lakše zapamtili.

Kod tehnika brzog čitanja osnovno je zaboraviti na čitanje po principu riječ po riječ i početi čitati više riječi zajedno te ih grupirati u smislene kontekstualne cjeline. Na taj način odvikavate mozak od toga da se koncentrira na čitanje riječ po riječ i zadajete mu više posla. Tako se mozak ne dosađuje i ne smišlja nove ideje kojima vas može dekoncentrirati.

U početku ćete letjeti po tekstu i osjećati se izgubljeno, razmišljajući unaprijed i uglavnom o tome kojom brzinom čitate te vjerojatno pasti na vlastitom testu. No, s vremenom ćete se odviknuti od toga da gledate riječ po riječ, zatim od pojave da mozak vokalizira sve što pročita i u konačnici od navike da se usta pomiču za vrijeme čitanja, iako prije niste ni primjećivali da to radite. Upravo vas taj unutarnji glas koji čita u sebi paralelno s vama usporava. Da bismo mu onemogućili da nas prati po defaultu trebamo ubrzati ritam čitanja.

Sve su to navike koje smo naučili još kao djeca, no imate li ih potrebu sada promijeniti, nije nemoguće, samo iziskuje vrijeme.

Da bismo čitali brže trebali biste umjesto jednu po jednu čitati skupine riječi odjednom. Umjesto da okom hvatate samo sljedeću riječ, probajte pogledati par riječi ispred sljedeće i spojiti ih u cjelinu. Tako biste u početku jedan red trebali pročitati u dva ili tri pokreta okom. U početku ćete se brže umarati, ali ćete i s vremenom aktivnije čitati i lakše se fokusirati koristeći pritom periferni vid, a ne skenirajući samo riječ po riječ.

Skenirajte tekst horizontalno i ne vraćajte se unatrag već uvijek idite barem tri riječi unaprijed. Nakon što naučite čitati više riječi kao cjelinu, vaš će mozak bez problema popuniti praznine i povezati ih unutar smislenog konteksta.

Foto: Flickr

Komentari