Izazovi hrvatske ekonomije u 2019.

Piše
Petra Haleš

Mar 01, 2019

Hrvatska udruga alumnija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 26. veljače 2019. organizirala je panel na temu Izazovi hrvatske ekonomije u 2019.

Pod moderatorskom palicom Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera, o mikro i makro izazovima koji nas očekuju u ovoj godini, uz guvernera Borisa Vujčića govorili su i Zvonimir Mršić iz  Agrokora i Emil Tedeschi iz Atlantic grupe.

Pred brojnom zainteresiranom publikom, u svom uvodnom izlaganju guverner Vujčić izložio je prognozu kretanja u gospodarstvu u 2019. te je napomenuo kako se očekuje rast gospodarstva od 2,7%., iako je uočljivo usporavanje rasta i izvoza i uvoza. Istaknuo je i kako su banke pojačale nenamjenske gotovinske kredite stanovništvu, gdje će se i po pitanju regulative postrožiti uvjeti odobravanja takvih kredita.

Gospodin Tedeschi je u svom uvodnom izlaganju naglasio kako je Atlantic grupa dokazala visoku sposobnost upravljanja rizicima, kojima su posebice izloženi u regiji te je stoga rizike potrebno diversificirati, odnosno ne ovisiti o jednom brendu, izvoru financiranja, tržištu, kupcu ili dobavljaču. Napomenuo je kako su postigli dvoznamenkasti organski rast brendova Argete i Donata, te da je Atlantic je spreman za nove investicijske cikluse s obzirom da je cash rich poduzeće.

Jedan od ključnih izazova hrvatske ekonomije prema gospodinu Mršić vidljiv je u problemu Hrvatske kao malog tržišta sa ispod 4 milijuna stanovnika, veoma ovisnog o globalnim prilikama. Problem Hrvatske je i demografija, odnosno zabrinjavajući trendovi iseljavanja, kao i starenja stanovništva, gdje će pritom poduzeća morati prilagoditi asortiman novonastalim uvjetima. Stoga retail treba prilagoditi novoj realnosti, kao i prilagoditi poslovni model ubrzanim restrukturiranjem. Također je napomenuo i kako je Agrokor bio neuspješan poslovni model, gdje je postojao problem korporativnog upravljanja i visoka ovisnost o Adria regiji. S druge strane Podravka, poduzeće u kojem je donedavno bio predsjednik Uprave, ima razvijen sustav korporativnog upravljanja te je ostvarila preko 40% prihoda izvan Adria regije. Nadalje je naveo kako će stariji Agrokor ostati kao shell kompanija, a svi aspekti poslovanja će biti preneseni na novi Agrokor. Nova, monistička struktura korporativnog upravljanja bi trebala smanjiti nesigurnost upravljanja. Naveo je i kako Agrokor ostvaruje rast na osnovi povećanja efikasnosti.

U nastavku panela, raspravljalo se i o spremnosti Hrvatske na mogući novi recesijski ciklus. Guverner Vujčić je napomenuo kako je Hrvatska bolje pripremljena i u boljoj situaciji nego 2008./2009. godine. Po pitanju stanja u hrvatskom gospodarstvu, Tedeschi se složio da je okruženje bolje no što je bilo 2009. godine. Napomenuo je kako su mnogi skloni upirati prstom u Vladu za svoje poslovne probleme, dok se premalo poduzeća suštinski transformira i koristi povijesno niske kamatne stope i raspoložive mogućnosti za razvoj. Također  smatra kako u Hrvatskoj nedostaje novih malih poduzeća i investicija, što je uzrokovano i problemom regulacije. Naglasio je da bi bilo potrebno stvoriti poticajni ekosustav da se ljudi vrate u domovinu, koji ima komparativne prednosti, kao i privući nove zaposlenike. S njime se složio i Mršić, koji također smatra kako je veliki izazov dostatne radne snage, posebice tijekom sezone.

Po završetku panel diskusije članovi Alumnija postavili su i nekoliko interesantnih pitanja panelistima. Nakon službenog dijela, neformalno druženje članova Alumnija nastavljeno je u popularnoj KEFI. Sponzor druženja bio je Badel 1862, a organizirana je i tombola na kojoj su oni najsretniji osvojili poklon pakete Ekonomskog fakulteta i Badela.

Komentari