Kako potaknuti djevojke na studije geoznanosti i inženjerstva?

Piše
Petra Haleš

Dec 14, 2020

Predstavljamo projekt ENGIE – hvalevrijednu međunarodnu inicijativu da se ciljanim aktivnostima doprinese stvaranju interesa za studiranjem geoznanstvenih i srodnih inženjerskih disciplina kod djevojaka u dobi od 13 do 18 godina, čime se nastoji utjecati na postizanje ravnoteže spolova u ovim poljima znanosti.

Nije tajna da unatoč činjenici što živimo u 21. stoljeću još uvijek neke poslove dijelimo na „muške“ i „ženske“. Puno to govori o (ne)ravnopravnosti spolova, nerealiziranoj emancipaciji, stanju u društvu općenito. Sreća u nesreći je ta da ovo nije problem samo malene Hrvatske već je i na razini Europske unije, zapravo i u cijelome svijetu, prisutna ta podjela na poslove odnosno struke za muškarce-mladiće i žene-djevojke. Taj nesrazmjer posebice je vidljiv u području geoznanosti i srodnih inženjerskih disciplina, poput rudarstva, iako je dokazano da spolno uravnoteženi timovi postižu bolje rezultate.

Stoga je hvalevrijedna inicijativa da se međunarodnim europskim projektom i ciljanim aktivnostima doprinese stvaranju interesa za studiranjem geoznanstvenih i srodnih inženjerskih disciplina kod djevojaka u dobi od 13 do 18 godina, čime se nastoji utjecati na postizanje ravnoteže spolova u ovim poljima znanosti.

UKLJUČENO VIŠE OD 20 ZEMALJA

Nastao je tako projekt nazvan ENGIE – Encouraging Girls to Study Geosciences and Engineering ili prevedeno na hrvatski jezik Poticanje djevojaka na studije geoznanosti i inženjerstva. U provedbi ENGIE projekta sudjeluje 26 institucija iz Europe. Tri sveučilišta – Sveučilište u Miškolcu (University of Miskolc, Mađarska), Tehnološko sveučilište Luleå (Luleå University of Technology, Švedska) i Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska); dva istraživačka centra (La Palma Research Centre iz Španjolske i National Research Council of Italy iz Italije) te Europska federacija geologa (European Federation of Geologists, EFG) kao strukovna organizacija na europskoj razini, prenosi universitas-portal.hr.

1

Sudionici projekta ENGIE na sastanku u Miškolcu, Mađarska

Sudjeluje i 20 nacionalnih udruga EFG-a kao povezane treće strane (Linked Third Parties, LTP), među kojima i Hrvatsko geološko društvo (HGD), čime su projektne aktivnosti proširene na više od 20 europskih zemalja.

Voditelji aktivnosti iz Hrvatske su Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao partner projekta (doc. dr. sc. Iva Kolenković Močilac i doc. dr. sc. Ana Maričić) i Hrvatsko geološko društvo kao LTP (doc. dr. sc. Karmen Fio Firi i dr. sc. Morana Hernitz Kučenjak).

Upravo nam docentice Maričić i Kolenković Močilac govore kako su još od fakultetski dana, dok su zajedno studirale na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, bile okružene kolegicama u znatno manjem broju nego kolegama.

– Naš Fakultet, koji je prošle godine proslavio 100 godina od osnutka, jedina je institucija u Hrvatskoj koja obrazuje inženjere rudarstva, geologije i naftnog rudarstva. Iako možda zbog toga djeluje da su to pretežno „muška zanimanja“ i da je to „muški fakultet“, na Fakultetu je ipak zadnjih par godina uočljiv veliki pomak prema većoj zastupljenosti kako studentica, tako i zaposlenica. Trenutno na Fakultetu studira ukupno 665 studenata od čega 35 posto su studentice, odnosno njih 230. No, udio studentica nije jednak na svim studijima. Na studiju Geologije već dugo postoji balans između upisanih djevojaka i mladića, dok je neravnoteža izražena na studijima rudarstva i naftnog rudarstva, gdje se u pravilu upisuje veći broj mladića. Također, isti postotak, oko 35 javlja se i kod broja zaposlenica u odnosu na zaposlenike (od ukupno 84 zaposlenika u R-G-N strukama, njih 30 su zaposlenice). Također, bez obzira na pozitivne pomake, još uvijek se na poziciji dekana fakulteta uglavnom izmjenjuju muški profesori; na čelu fakulteta od osnutka do danas imali smo samo jednu dekanicu, ističe docentice.

Njih dvije već su sudjelovale na sastanku sudionika ENGIE održanom na Sveučilištu u mađarskom Miškolcu, u veljači ove godine. Na sastanku su prezentirani planovi za svaki radni paket planiran projektom, dogovoreni detalji oko provedbe aktivnosti planiranih za 2020. godinu, a snimljeni su i intervjui s nekim sudionicama u kojima su iznosile motive za sudjelovanje u projektu, kao i za izbor geoznanstvene karijere.

I NASTAVNICI SVJESNI SLABIJEG INTERESA DJEVOJAKA

Početna faza projekta uključivala je anketiranje srednjoškolskih učenika i nastavnika prirodnih predmeta u različitim školama na području Republike Hrvatske, kako bi se dobile osnovne informacije o informiranosti i interesu mladih za geoznanosti. Sudjelovala su 244 učenika (djevojaka i mladića) starosti između 15 i 19 godina, od čega su u većem postotku sudjelovale djevojke. Više od 97% anketiranih izjavilo je da nakon srednje škole planira nastaviti s obrazovanjem, od čega više od 58% namjerava upisati studije vezane uz prirodne znanosti jer u najvećem postotku smatraju da u tom području mogu ostvariti uspjeh. Što se tiče geoznanosti, gotovo 56% ispitanika izjavilo je da nisu upoznati s geoznanostima, a 48% ispitanika poznaje osobe koje se bave geoznanostima. Čak 78% ispitanika izjavilo je kako misle da profesionalno bavljenje geoznanostima nije za njih. Da bi željeli saznati nešto više o geoznanostima kao profesiji izjavilo je 45% anketiranih učenika i učenica.

U anketiranju je sudjelovalo i 20 nastavnika različitih srednjih škola u Hrvatskoj, od čega su 75% činile nastavnice. Čak 65% anketiranih činili su nastavnici geografije. Da je Geologija dio osnovnog kurikuluma u školi u kojoj rade izjavilo je 70% nastavnika, uključena je u kurikulum kao dio Geografije (95%) te je i predaju profesori Geografije (95%). Čak 55% nastavnika smatra da su nastavni materijali iz područja geologije prihvatljivi, dok ih je 20% ocijenilo kao dobre, 15% smatra da su loši, te 10% da ne postoje. Nastavni materijali uglavnom se odnose na udžbenike (80%) i radne zadatke (40%). Čak 70% nastavnika koji su sudjelovali u ovoj anketi smatra da je podjednako izražen interes djevojaka i mladića za geologiju, a slično je i s aktivnošću djevojaka i mladića u učenju geologije, kao i rezultatima koji su u 85% slučajeva ocijenjeni kao izjednačeni.

Od anketiranih nastavnika 65% je izjavilo da su svjesni slabije zastupljenosti žena u geoznanostima i srodnim inženjerskim zanimanjima, a 60% smatra da je to problem koji bi trebalo riješiti. Čak 45%  nastavnika objasnilo je taj stav odabirom odgovora kako bi geoznanstvena karijera ženama mogla biti zahtjevna s obzirom na odgovornosti povezane sa ženskom rodnom ulogom, dok 35% misli da djevojke nisu zainteresirane za geoznanosti. Da bi se dodatnim programima u školama moglo utjecati na povećanje zastupljenosti žena u geoznanostima i srodnim inženjerskim zanimanjima smatra 50% anketiranih nastavnika.

ZNANOST MOŽE BITI ZABAVNA

Rezultati istraživanja ukazuju da je, osim potpune rodne nepristranosti, važno prezentirati pozitivne uzore, što je pri samoj prijavi projekta prepoznato kao jedan od važnih elemenata za izgradnju motiviranosti mladih za izbor karijere u geoznanostima.

2

– Valja naglasiti da iako je u djelatnosti „rudarstvo i vađenje“ zaposleno značajnije manje zaposlenica, one su prema Državnom zavodu za statistiku već niz godina bolje plaćene od svojih kolega. Na naše kolegice uglavnom se gleda kao na jednako kompetentne, predane poslu i uspješne kao i kolege. Ljubav prema geoznanostima rađa se iz ljubavi prema prirodi, prema nevjerojatnim krajolicima i blagu što ga Zemlja daje. Ta nam je ljubav usađena bez obzira na rodnu pripadnost, pa slabiji interes djevojaka za geoznanosti i srodne inženjerske discipline valja tražiti u socijalnim normama, u rodnim stereotipima koji ograničavaju izbor djevojaka, smatraju docentice Maričić i Kolenković Močilac.

Kao oblik motivacije djevojaka, projekt ENGIE predviđa različite metoda aktivnog učenja i praktičnih aktivnosti. U tom smislu se, naprimjer, planira poticati srednjoškolce da razmisle odakle dolaze dijelovi predmeta bez kojeg mnogi od njih više ne mogu zamisliti svoju svakodnevicu – mobitela.

Osim navedenoga, dokazano pozitivan učinak na razvoj interesa za pojedinu disciplinu ima upoznavanje sa znanstvenim radom u pojedinom području. Osobito uspješna su natjecanja iz pojedinih znanstvenih disciplina koja omogućuju učenje kroz zabavu. Stoga je planiran razvoj aktivnosti „Znanost poslije škole“ (After-School Science), koji predstavlja izvannastavnu aktivnost na kojoj se planira učenike upoznati sa zanimljivim pojavama, procesima i događajima iz širokog područja geoznanosti, kao i upoznati ih s raznolikim poslovima kojima se geoznanstvenici bave.

– Pritom se planira koristiti “5E” (Engagement, Exploration, Explanation, Elaboration, Evaluation) gdje se kod učenika želi pobuditi interes za neku temu, uključiti ih u edukacijski proces te potaknuti da u timovima istražuju danu temu kroz praktične aktivnosti. U nastavku rada temu, odnosno vlastito shvaćanje problema ili procesa, prezentiraju koristeći sheme, video zapise, prezentacije (…) te ih se usmjerava da se u svladavanju neke teme ili praktičnog problema oslanjaju na prethodno stečeno znanje kako bi potvrdili koncept te došli do novih spoznaja, objašnjava nam doc. dr. sc. Karmen Fio Firi s Geološkog odsjeka PMF-a.

3

Okupljeni suradnici ENGIE projekta iz različitih europskih zemalja, snimljeno tijekom održavanja sastanka preko Zooma

Aktivnosti projekta u prvoj polovici 2020. godine bile su prilagođene trenutnoj neizvjesnoj situaciji u Hrvatskoj i svijetu s obzirom na epidemiju koronavirusa Covid-19. Projekt je trebao biti prezentiran u sklopu Festivala znanosti i Noći istraživača, no obje su aktivnosti otkazne ove godine. No, zato će biti predstavljen na Znanstvenom pikniku u rujnu, kroz prezentaciju „Gea i geo“, u obliku video zapisa koji su  emitirani na YouTube kanalu ZEZ – Znanstveni piknik.

KAMENČIĆI PO DŽEPOVIMA

Naše nam sugovornice govore kako se nadaju da će u budućim mjesecima biti moguće realizirati većinu planiranih projektnih aktivnosti, koje bi uključivale prezentaciju ciljeva projekta u srednjim školama uz različite aktivnosti i promotivne materijale projekta. Ipak, unatoč ograničenjima, svi uključeni u projekt ne posustaju, odlučni na postignu zadane ciljeve – zainteresiraju više djevojaka za geoznanosti i inženjerstvo. Životna priča dviju prijateljica s faksa, danas kolegica uvaženih zanimanja, pokazuje da je sve moguće:

– Obje smo danas supruge i majke, obje i dalje potpune zaljubljenice u geologiju, koje uvijek nose kamenčiće po džepovima i o svakome možemo ispričati poneku, često uzbudljivu i dramatičnu priču. Iako nam usklađivanje poslovne i privatne domene života ponekad predstavlja izazov, nikad nismo požalile zbog struke koju smo izabrale. Upravo zbog toga smo se odlučile na sudjelovanje u projektu ENGIE kojim ćemo djevojke ohrabriti da ako zaista nešto žele, nema prepreke da to i ostvare, zaključuje docentice Iva Kolenković Močilac i  Ana Maričić.

Rudarstvo nije samo kopanje ugljena

Projekt ENGIE uključuje niz aktivnosti uglavnom usmjerenih na popularizaciju geoznanosti; predavanja, radionice, edukacijske radionice… kako bi se prikazala raznolikost mogućih karijera u geoznanstvenim disciplinama. Nadalje, ne bi li se mladima, posebice djevojkama, prikazale mogućnosti zapošljavanja u geoznanostima i povezanim inženjerskim disciplinama. Primjerice, mladi rudarstvo najčešće povezuju s podzemnom eksploatacijom ugljena, zlata ili dijamanata. Moderno rudarstvo je široka grana koja obuhvaća cijeli niz raznolikih poslova: eksploataciju mineralnih sirovina, tunelogradnju, geotehničke radove, miniranje, projektiranje odlagališta otpada, kao i poslove u zaštiti okoliša. Rudarstvo je važan segment razvoja cirkularnog gospodarstva koje počiva na načelima održivog razvoja. Bez rudarstva i rudarenja ne bi bilo današnjeg modernog svijeta kakvog poznajemo.

Komentari