Mitovi i činjenice u psihologiji

Piše
x-ica tim

Jan 24, 2019

Donosimo vam 10 zanimljivih mitova i činjenica u psihologiji koje će možda razbiti neko od vaših uvjerenja ili stvoriti novo!

  1. Kada smo ljuti, učinkovitije je ljutnju izbaciti iz sebe nego pronaći alternativni oblik suočavanja s ljutnjom.Netočno!

Iako mnogi uvažavaju mišljenje kako će kanaliziranje ljutnje njezinim izravnim izražavanjem rezultirati rješavanjem problema, to nije istina. Agresivnim postupcima kojima ćemo pokušati postići trenutno zadovoljstvo dobit ćemo upravo, i samo to – trenutno olakšanje. Je li to ono što želimo? Dugoročno ne, jer poznata je činjenica da imamo tendenciju ponavljati ponašanja koja nam donose zadovoljstvo kako bismo iznova postizali taj kratkotrajni učinak. Stoga, zapitajte se želite li zaista svaki put kada osjetite stres, ljutnju ili bijes udarati glavom o jastuk, bacati stvari u zid ili verbalno se obračunavati kako biste trenutno kontrolirali svoje osjećaje?

  1. Ljudi koriste tek 10% mozga.Netočno!

Ne postoje dokazi koji bi potvrdili ovu tvrdnju, postoje samo teorije. Također, izvor ovog mita nije u potpunosti poznat ni kako se došlo do broja od 10%. Mnoga stajališta polaze od vjerovanja da kada bi čovjek koristio mozak u potpunosti, da bi imao neograničenu supermemoriju te da bi posjedovao i neke druge izvanredne mentalne sposobnosti, npr. pomicanje predmeta mislima. No, nikakva istraživanja nisu potvrdila takva vjerovanja. S druge strane, ne postoje ni dokazi da čovjek koristi više ili manje od 10% mozga, stoga zaključak ovog mita jest da je mozak još uvijek neistraženi organ za koji ne možemo sa sigurnošću tvrditi na koji način, i u kojem obimu funkcionira.

  1. Većina ljudi, kada bi sudjelovali u testiranju gdje bi bili stavljeni u položaj autoriteta, ne bi učinili ništa nažao drugim ljudima.Netočno!

Koliko god zastrašujuće zvučalo čovjek je u stanju naškoditi drugoj osobi, čak i kada je u pitanju testna situacija. Provedeno je mnogo eksperimenata koji su potvrdili ovu tvrdnju. Jedani od najpoznatijih su eksperiment prikazan u filmu „The Experiment“ i takozvani „Milligramov eksperiment“.

  1. Ako je čovjek dobre volje, vjerojatnije je da će pomoći drugima nego kada je loše volje.Točno!

Ova činjenica zvuči logično sama po sebi i zaista jest tako. Kada smo sretni u mozgu se izlučuju hormoni sreće koji su također bitni za doživljaj suosjećanja i brige za druge ljude. Stoga, kada je količina serotonina i endorfina u mozgu povećana, veća je vjerojatnost da ćemo pomoći drugim ljudima kako bi, na neki način, s njima „dijelili“ svoju sreću.

  1. Postoje različite vrste inteligencije i osoba koja ima ispodprosječan IQ u jednom području, može imati iznadprosječan IQ u drugom području.Točno!

Tijekom godina vodile su se brojne rasprave je li inteligencija jedna jedinstvena sposobnost ili je riječ o više različitih sposobnosti. Iako se neka stajališta i danas razlikuju, uvriježeno je mišljenje kako postoji više vrsta inteligencije te da čovjek može postizati različite rezultate na mjerenjima različitog tipa inteligencije. Ovoj istini doprinose i brojni dokazi iz svakodnevnog života gdje ljudi s mentalnim oštećenjima, npr. u autizmu, mogu imati poteškoće s najjednostavnijim svakodnevnim zadacima, dok s druge strane mogu postizati iznadprosječne rezultate na nekom specifičnom području.

  1. Emocionalno stanje čovjeka može uzrokovati veću podložnost dobivanja prehlade ili gripe.Točno!

Kada se osoba nalazi u nepovoljnom emocionalnom stanju ili pod stresom, ono utječe na imunološki sustav koji nastoji očuvati svoju prirodnu ravnotežu i stabilizirati hormone. „Baveći“ se time, imunološki sustav postaje zaokupljen i time ranjiviji u borbi protiv virusa.

  1. Seksualna orijentacija je nešto što se može promijeniti terapijom i napornim radom.Netočno!

Pitanje seksualne orijentacije oduvijek je bilo predmet zanimanja, kako znanstvenika, tako i laika. I danas, mnogi homoseksualnost smatraju promjenjivim stanjem, međutim postoje mnogobrojna istraživanja i dokazi koji potvrđuju nepromjenjivost seksualne orijentacije te da je ona obilježje s kojim se rađamo, poput boje kose, kože ili očiju.

  1. Možemo unaprijediti svoje raspoloženje mijenjanjem načina na koji razmišljamo o svakodnevnim događajima.Točno!

Afirmacije pozitivnih misli jest jedna od najpoznatijih metoda poticanja dobrog raspoloženja koja nastoji čovjeka usmjeriti na uvažavanje svakodnevnih događaja, malih i velikih, te uživanje u istima. Naravno, za usvajanje ovakve vrste razmišljanja potrebno je vrijeme i vježba, ali rezultati su dugoročni – smanjuje se stres, lakše se suočavamo s problemima i učinkovitije ih rješavamo, opći osjećaj zadovoljstva, sreće i spokoja se povećava, i slično.

  1. Ljudi koji su članovi kultova ili sekti su nisko inteligentne, lakovjerne i mentalno nestabilne ovce. – Netočno!

Iako stajalište neke sekte ili kulta drugima može biti nevjerojatno, potpuno nelogično i neshvatljivo, ono ne znači da je uzrok nesvakidašnjih vjerovanja manjak inteligencije ili lakovjernost i naivnost članova. Naprotiv, članovi takovih udruženja jednako su inteligentni, obrazovani, i možda najvažnije, mentalno stabilni ljudi, kao i oni koji nisu pripadnici nikakvih sekti ili kultova. Prema dosadašnjim saznanjima, pripadnost, odnosno ne pripadnost sekti ili kultu možemo eventualano pripisati različitim interesima ili ukusima.

  1. Ljudi koji imaju religijska uvjerenja češće se lakše nose sa stresnim situacijama od onih koji se ne identificiraju kao religiozni.Točno!

Ova tvrdnja je istinita i potvrđena je mnogobrojnim socijalnim istraživanjima na temelju kojih se zaključilo kako se religiozne osobe bolje suočavaju s gubitkom voljene osobe i drugim stresnim životnim situacijama.

Komentari