Na današnji dan rodio se Nikola Tesla

Piše
Mateo Galić

Jul 10, 2019

Na današnji dan, 10. srpnja 1856. godine, rodio se hrvatski i američki znanstvenik i izumitelj Nikola Tesla. 

Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. godine u malom mjestu Smiljan u Lici. Gotovo cijeli život radio je u SAD-u, gdje je i ostvario sve svoje izume.

1

Gimnaziju je pohađao u Gospiću, potom u Rakovcu kraj Karlovca, gdje je maturirao. Na Visoku tehničku školu u Grazu upisao se 1875. godine.

1881. radio je u Središnjem telegrafskom uredu u Budimpešti, a potom u Telefonskoj centrali, u kojoj je načinio niz tehničkih poboljšanja. U jesen 1882. zaposlio se u Parizu i Edisonovoj telefonskoj podružnici. Već je za vrijeme studija upozorio na nedostatke istosmjernog elektromotora.

U Budimpešti je zamislio primjenu višefaznih izmjeničnih struja za ostvarenje okretnog magnetskog polja koje bi uzrokovalo vrtnju u elektromotoru.

U nastojanju da razvije zamišljeni sustav izmjeničnih struja, otišao je 1884. u SAD, gdje se s preporukom voditelja Edisonova predstavništva u Europi zaposlio kod T. A. Edisona, gdje je iznosio svoje zamisli o proizvodnji i isplativijem prijenosu izmjeničnih struja, ali nije nailazio na razumijevanje.

2

1885. osnovao je u New Yorku vlastitu tvrtku Tesla Electric Light and Manufacturing Company za proizvodnju električnih svjetiljki, a 1887. tvrtku Tesla Electric Company, s laboratorijem, u kojem je najprije konstruirao elektromotore izmjenične struje. U jesen iste godine prijavio je prve patente o proizvodnji i prijenosu višefaznih izmjeničnih struja i njihovoj primjeni za učinkovit pogon izmjeničnih elektromotora. Tim je izumima pokazao da je za većinu primjena izmjenična struja znatno prikladnija od istosmjerne.

Teslin sustav višefaznih električnih struja i njegovu električnu rasvjetu prikazala je tvrtka Westinghouse na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893., te je predložila Teslin sustav izmjeničnih struja za hidroelektranu na slapovima Niagare.

3

Hidroelektrana je bila završena 1896., a njome je, visokonaponskim dalekovodom opskrbljivao strujom oko 40 kilometara udaljen grad Buffalo, a potom i udaljeniji gradovi. U isto je doba po New Yorku bilo raspoređeno nekoliko stotina malih elektrana istosmjerne struje, jer se ona zbog velikih gubitaka mogla prenositi samo na udaljenosti do 3 kilometra.

Za nekoliko godina Teslin se sustav višefaznih izmjeničnih struja počeo rabiti u cijelome svijetu, a tijekom više od jednoga stoljeća u osnovi se nije promijenio.

4

Visokofrekvencijske izmjenične struje primijenio je za bežični prijenos signala i energije. S transformatorom vrlo visokoga omjera transformacije (poslije nazvanim Teslin transformator) postizao vrlo visoke napone i stvarao vrlo snažna električna polja. Izumio je radiokomunikacije i daljinsko upravljanje. Načinio je model broda kojim je s pomoću električnih signala bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku.

Bavio se i istraživanjima u strojarstvu, na primjer 1913. patentirao je turbinu s mnoštvom tankih diskova bez lopatica (Teslina turbina).

Kako nije imao interesa i vremena baviti se razvojem i prilagodbom svojih izuma tržištu, mnogi koji su razvijali njegove izume su ih i prisvajali.

Tesla je za svoje izume dobio mnoga priznanja i počasne doktorate ali ne i Nobelovu nagradu jer je nije htio podijeliti s Edisonom. Stotine izuma, većinom iz elektrotehnike, prijavio je u 112 patenata u SAD-u i gotovo isto toliko u drugim zemljama, a mnogi su izumi ostali samo zabilježeni u njegovim dnevnicima ili stručnim časopisima.

6

Najveće je priznanje Teslinu radu bilo dano na 11. općoj konferenciji za mjere i utege 1960., kada je za jedinicu jakosti magnetskog polja prihvaćen naziv Tesla. Jedini je to naziv mjerne jedinice po nekom Slavenu među 19 naziva po zaslužnim znanstvenicima u Međunarodnom sustavu mjernih jedinica. Po Tesli je nazvan i asteroid 2244 Tesla, te krater na Mjesecu, Tesla krater.

Preminuo je u New Yorku 7. siječnja 1943. u 87. godini života. Nakon njegove smrti kovčezi u kojima se nalaze Teslini papiri, diplome i druge počasti, kao i njegove laboratorijske bilješke zapečaćeni su. Neko vrijeme nalazili su se u vlasništvu Teslinog rođaka i jedinog nasljednika Save Kosanovića. On je kasnije svoje tako stečeno nasljedstvo poklonio gradu Beogradu, a u svrhu osnivanja muzeja Nikole Tesle.

Izvor: Wikipedija

Komentari