Novi kolegij “Risk Society” na Fakultetu hrvatskih studija

Piše
Petra Haleš

Jul 18, 2021

Od zimskog semestra akademske godine 2021./2022. na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu počinje izvođenje kolegija Risk Society (Društvo rizika).

Kolegij zajedno pokreću Katholische Universität Eichstätt-Ingolstad i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

218334311_2931846080404435_4032488177851661537_n

Nositelj je kolegija jedan od najznačajnijih suvremenih europskih sociologa prof. dr. sc. Joost van Loon koji je ujedno i dekan Fakulteta povijesti i društvenih znanosti na Sveučilištu Eichstätt-Ingolstad. Suradnik na kolegiju je dr. sc. Ivan Perkov s Fakulteta hrvatskih studija.

Suvremeno je društvo bogato rizicima i neizvjesnošću, a unutar sociologije se dulje od tri desetljeća razvija disciplina sociologije rizika. Najvažniji teoretičar sociologije rizika je Ulrich Beck, ujedno i začetnik teorije. Njegova je knjiga Društvo Rizika objavljena 1986. u Njemačkoj, a njezinoj je popularnosti značajno doprinijela činjenica da se tada dogodila jedna od najvećih katastrofa u povijesti (Černobil) što je podiglo globalnu svijest o rizicima proizvedenima ljudskim djelovanjem. Nešto više od desetljeća kasnije U. Beck u suradnji s nositeljem kolegija J. van Loonom i Barbarom Adam objavljuje i knjigu The Risk Society and Beyond: Critical Issues for Social Theory, piše universitas-portal.hr.

U posljednja tri desetljeća rizici su postali prisutniji, raznovrsniji i rašireniji, a pandemija u kojoj živimo posljednje dvije godine dodatno je osvijestila potrebu za sociološkim promišljanjem rizika suvremenog doba.

Kolegij je sastavljen od 15 tematskih cjelina kroz koje će se studenti upoznati s osnovama sociologije rizika i razvojem društvene misli o rizicima, ali i s najsuvremenijim temama kojima se disciplina bavi. Kolegij će započeti razmatranjem fenomena rizika upravo u kontekstu aktualne pandemije.

U sljedeća dva predavanja dr. sc. Ivan Perkov i dr. sc. Erik Brezovec će hrvatskim i njemačkim studentima približiti temu rizika na konkretnim primjerima u hrvatskom društvu koje su istraživali u sklopu izrade svojih disertacija. Perkov će predavati o rizicima povezanima sa sustavom gospodarenja otpadom, a Brezovec o rizicima ovisnosti i ovisnostima o riziku na primjeru konzumacije alkohola. U nastavku semestra slijede predavanja o nastanku pojma rizika, prisutnosti nesigurnosti u post-metafizičkoj eri, kulturi straha i apokaliptičnoj kulturi.

Studenti će usvojiti i napredna znanja o teoriji refleksivne modernosti, funkcionalizmu i kulturnoj teoriji, teoriji akter-mreža i teoriji umijeća vladanja (governmentalnosti). U raspravama na kolegiju govorit će se i utjecaju medija u suvremenom društvu, logistici percepcije, tokovima rizika i neuropolitici.

Komentari