Uzgojite sami voće i povrće

Piše
Filipa Beroš

Apr 26, 2015

Ovisnost o uvoznoj hrani koštat će vas kasnije.

Sijati i saditi može svatko bez obzira živi li u kući ili stanu. Rajčice, papričice, krastavci, grašak, salate, začini… Saditi se može sve, od mrkve do krumpira. Potrebno vam je samo malo volje, materijala i dovoljna količina odbojnosti prema sve odvratnijoj i nezdravijoj ponudi povrća u dućanima.

Povrće koje je prešlo stotine kilometara u tko zna kakvim spremnicima, uzgojeno iz neprovjerenog sjemena i uzgajano u umjetno stvorenim monokulturnim uvjetima koji pogoduju razvoju parazita i raznih štetnika. Ma mljac! Nisu bez razloga u svim reportažama i filmovima radnici u takvim proizvodnjama od glave do pete zaštićeni ogromnim žutim nepropusnim odjelima. Oni se štite po najvišim standardima i to upravo od pesticida kojima špricaju hranu koju vi kupujete u trgovačkim centrima.

Proširite spektar povrća koje jedete i prihvatite da, ako želite jesti lokalno i organski, ne možete u siječnju ušetati u trgovinu i kupiti svježe rajčice jer one u našim krajevima još nisu ni u sjemenu nego su to one rajčice koje su prešle dalek put i puno termičke obrade da bi zadovoljile vaše potrebe. Umjesto toga otvorite svoju zimnicu ili uživajte u slasnoj šalši koju ste lani sačuvali. Koncentrat rajčice iz Španjolske? Mrkva iz Kine? Ne budite ludi. Imamo mi i zemlje i sunca i klimu na kojoj nam mnoge zemlje zavide.

Kako sijati u toplini svoga doma?

Prva stvar riješena, toplina. Treba vam još malo svjetlosti i vode, a organsko sjeme koje nikad nije bilo tretirano pesticidima lako je nabaviti putem lokalnih zadruga, interneta ili raznih razmjena sjemena koje se sve više održavaju samostalno i u sklopu raznih sajmova zdrave prehrane. Pripremite posudice za sijanje, one mogu biti čašice jogurta, role toalet papira, kutije od jaja ili posudice kupljene u trgovačkom centru upravo za tu namjenu. Pobrinite se da sve vaše čašice imaju probušene rupice na dnu za odvodnju viška vode kako biste izbjegli truljenje korijena.

DSC_6939Početak ožujka idealno je vrijeme za sijanje većine povrća. Različitim povrtnicama treba više ili manje vremena za nicanje. Nekima više odgovara klijanje u tami, a nekima treba ipak malo više svjetlosti. Ne brinite, postoji ustaljeni kalendar sjetve koji je lako preuzeti s interneta. Veće sjeme poput cikle sijat ćete dublje, a ono manje poput salate, pliće.

Kasnije kad porastu, biljčice možete gnojiti prirodnim putem pa tako ne bacajte zoc od kave, on će vašoj zemlji poslužiti kao zelena gnojidba, odličan izvor dušika. Isto tako vodu u kojoj ste kuhali jaja ne prolijevajte već njome zalijte presadnice. Ljusku od jajeta usitnite i dodajte posudicama s rajčicama. Jaja su bogata kalcijem pa će tako razgradnjom savršeno nahraniti zemlju. Na kraju krajeva, ona je ta preko koje vaše povrće dobiva svu hranu i nikako je ne treba gledati kao sporedni faktor u uzgoju organskog povrća. Dapače, njoj ćemo posvetiti najviše truda.

U vrtnom centru kupite zemlju za presadnice i njome napunite svoje posudice. Kasnije, kad vaše sjeme nikne i poraste u biljčice s pravim listovima, presadit ćete ih u posude, također po izboru, u kojima će one rasti i sredinom ili krajem ljeta dozrijeti te ponuditi prekrasno, zdravo i ukusno obilje plodova. Rajčicama i papričicama trebat će nešto veće posude, dok salate i začine možete uzgajati u manjim posudicama.

Umjesto cvijeća u one prekrasne viseće tegle posadite jagode koje će umjesto lijepim, ali beskorisnim laticama vaš balkon ukrasiti mirisnim jestivim plodovima. Ne ustručavajte se probati pa ni pogriješiti. Uzgoj vlastite hrane mnogima predstavlja istinsku sreću i nakon što jednom uzgoje svoju prvu jestivu biljku, navuku se zauvijek. Zašto ne biste uz minimalne napore guštali u ogromnoj dozi satisfakcije? Igrajte se, prčkajte po zemlji. Uzgajajte u sanducima, kašetama, teglama, na prozorskim daskama… Neće vam biti žao ni vremena ni truda jednom kad shvatite koliko vam je malo ljubavi i truda trebalo za rezultate koji neće izostati.
Da biste provjerili treba li biljke zaliti, gurnite prst u zemlju i ako su prva dva centimetra zemlje suha, zalijte biljku. Ako su vaše biljke blizu radijatora jer nemate vlažnije mjesto u stanu, onda ih obavezno svakodnevno špricajte. Vodu kojom zalijevate biljke svakako pustite da odstoji barem 24 sata i poprimi sobnu temperaturu kako se još neojačale biljke ne bi šokirale. Vodovodna je voda puna kamenca i klora pa je bolje pustiti je da se slegne.

Komentari