Zašto svi viču protiv klerikalizacije?

Piše
Iva Bucić

Jan 05, 2017

Kad nije upalilo na FF-u, možda upali na Medicini

Sve je počelo s nesretnim pokušajem suradnje Katoličkog bogoslovnog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ideja je bila da se uvedu zajednički dvopredmetni studiji, pa bi vjeroučitelji mogli predavati hrvatski, povijest, engleski i slično. Dok bi sporni ugovor za KBF-ovce značio nekoliko desetaka studija na Filozofskom, FFZG-ovci bi na KBF-u mogli upisati samo jedan studij. Samim time, sklapanje ugovora značilo bi za studente Filozofskog teži pronalazak posla. To je, doduše, tek vrh sante leda kad je u pitanju suradnja FFZG-a i KBF-a.

No prije nego li smirila bura oko ovog pokušaja stišavanja kritičkog glasa i progresivne misli po kojoj je FFZG poznat, već se otvorila nova fronta. Ovaj put u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, javnoj bolnici i nastavnoj bazi zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Glavni akter ovaj put nije Katolički bogoslovni fakultet, nego Hrvatsko katoličko sveučilište, koje je s Klinikom prije nekoliko dana sklopilo sporazum o suradnji.

Na stranici Klinike stoji štura obavijest : – Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević prof. dr. sc. Alemka Markotić i rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić potpisali su Sporazum o suradnji kojim su sporazumne strane suglasne da će surađivati u području znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti te u provođenju preddiplomske, diplomske i poslijediplomske nastave i edukacije studenata u Klinici kao nastavnoj bazi HKS-a kao i ostalim oblicima suradnje.

Sestrinstvo kroz prizmu teologije, filozofije i etike

Na webu Klinike, odmah uz obavijest o sklapanju ugovora, stoji obavijest o prvom euharistijskom slavlju koje se u Klinici održalo 29. prosinca, prvi put otkako je osnovana prije 123 godine. Na misi je, kažu, sudjelovalo 50 članova medicinskog osoblja Klinike predvođeni ravnateljicom Alemkom Markotić i njezinim zamjenikom Rokom Čivljakom.

Zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško izrazio je zahvalnost Gospodinu za providnost i za ljude koji su omogućili ovaj početak, ovo prvo euharistijsko slavlje u prostoru kapelice, stoji na webu Klinike.

Hrvatsko katoličko sveučilište pokrenuto je u Zagrebu prije 11 godina. Osim studija sociologije, psihologije, povijesti i komunikologije, već dvije godine ondje se izvodi preddiplomski i diplomski studij sestrinstva. Pročelnica Odjela za sestrinstvo Marta Čivljak piše na webu HKS-a da će se na preddiplomskom i diplomskom studiju sestrinstva učiti kroz prizmu sestrinstva kao zdravstvene ali i kao društvene struke. Poručila je da će kolegiji iz teologije, filozofije i etike, kao i zdravstvene psihologije i mentalnog zdravlja omogućiti nešto drukčije profiliranje sestrinstva od onoga kakvo se do sada nudilo u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Hrvatska je sekularna država?

U našem Ustavu jasno stoji da vjerske zajednice mogu osnivati škole, učilišta, druge zavode te socijalne i dobrotvorne ustanove, i to uz pomoć države, no isto tako u Ustavu piše i da su  sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države.

Svaki put kad se pojavi pitanje suradnje Crkve i nekog segmenta države, javlja se nezaobilazno pitanje tko će se tu kome prilagoditi – je li znanost iznad boga ili je bog iznad znanosti? Tri glavna argumenta za razdvajanje države i crkve koje je još u 17. stoljeću iznio britanski filozof John Locke stoje i danas – prije svega nitko ne može procijeniti jesu li vjerske istine zaista istinite.

Kada bi i mogli, dajući time legitimitet jedinstvenoj pravoj vjeri, to ne bi proizvelo željeni učinak jer se vjera ne može propisati nasiljem. Treće, podržavanje vjerske ujednačenosti silom dovelo bi do socijalnih nemira prije negoli do dopuštanja razlika, piše politolog Hrvoje Špehar u članku Odvojenost crkve i države.

S druge strane, klerikalno obrazovanje temelji se na biblijskoj filozofiji života. Biblija i Bog su vrhovni autoriteti i njih se ne propitkuje.

Na personalnom nivou, klerikalno obrazovanje potencira intelektualnu lijenost i nekritičko kolektivno mišljenje, a destimulira individualnost i svaki intelektualni proces koji može ugroziti bespogovornu vjeru, piše Biljana Stojković.

Kad je u pitanju sekularnost države, sasvim je nevažno što prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj živi 86 posto katolika, jer sekularnost ne znači uništenje vjere, nego zaštitu različitih vjeroispovijesti. Stoga klerikalizacija obrazovanja ili pak zdravstva uopće nije svjetonazorsko pitanje. Nije važno vjerujete li u nekog boga ili ne vjerujete, važno je da demokracija počiva na poštivanju različitosti, a kad se država i religija previše isprepletu naprosto se mora postaviti pitanje tko vodi glavnu riječ.