Danas Amerikanci slave Dan neovisnosti

Piše
Mateo Galić

Jul 04, 2018

Američki rat za neovisnost (1775.-1783.) bila je borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connectiut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Zbog kolonijalističke politike Velike Britanije prema njima ove su kolonije oružanim sukobom kod Lexingtona (18. travnja 1775.) počele rat protiv britanske vladavine u Sjevernoj Americi. Tijekom rata, one su 4. srpnja 1776. donijele glasovitu Deklaraciju neovisnosti i proglasile svoju samostalnost od britanske krune.

Otprilike 25 000 Amerikanaca je umrlo služeći vojsku, njih 8 000 je poginulo u bitkama dok je njih 17 000 umrlo od bolesti, uključujući njih 8 000 koji su umrli u zarobljeništvu. Broj ranjenih i onesposobljenih Amerikanaca u ratu kreće se između 8 500 i 25 000. Znači u ovome ratu je ukupno stradalo otprilike 50 000 Amerikanaca.

171 000 britanskih mornara sudjelovalo je u Američkom ratu za neovisnost. Oko 25 do 50 posto njih je bilo prisiljeno ići u rat. Njih 1240 je poginulo u bitkama, 18 500 umrli od bolesti, posebice zbog nedostatka vitamna C. Baš zbog te prisile njih 42 000 je dezertiralo iz britanske vojske.

Autor izvornog tekest Deklaracije bio je poznati Thomas Jefferson, kasniji predsjednik SAD-a. Deklaracija nezavisnosti važna je kao jedan od prvih službenih dokumenata u povijesti koji ističe ljudska prava.

“Smatramo da su ove istine očite: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane svog Stvoritelja određenim neotuđivim pravima među kojima su pravo na život, slobodu i potragu za srećom.”

Zanimljivo je da je Thomas Jefferson, koji je formulirao tu rečenicu, sam bio robovlasnik i imao je čak 130 robova. Deklaracija je izglasana na današnji dan na sastanku američkog Kongresa Philadelphiji, u zgradi danas poznatoj kao Independence Hall.

Nakon što je Deklaracija odobrena u američkom Kongresu, odmah je navečer istog dana dostavljena tiskaru Johnu Dunlapu, udaljenom samo nekoliko ulica dalje, koji je tiskao oko 200 primjeraka. Oni su poslani diljem zemlje da budu objavljeni širem stanovništvu.

Deklaracija nije potpisana na današnji dan, kao što se obično misli, nego gotovo mjesec dana kasnije, 2. kolovoza 1776. godine. Potpisalo ju je 56 ljudi, koji su danas slavljeni u SAD-u kao tzv. “Očevi osnivači” (“Founding Fathers“). Među potpisnicima bili su slavni izumitelj Benjamin Franklin, budući predsjednik John Adams te John Witherspoon (predak glumice Reese Witherspoon). Kao predsjednik Kongresa prvi se potpisao John Hancock, i to velikim energičnim potpisom. Danas je u američkoj kulturi česta izraz “John Hancock” kao sinonim za potpis uopće. Zanimljio je da je od 56 potpisnika Deklaracije nezavisnosti katolik bio samo jedan – Charles Carrol – dok su ostala 55-torica bili ili protestanti ili ostali kršćani.

Izvor: Wikipedija