Na kavi sa studentskim pravobraniteljem

Piše
Ivona Radić

Oct 04, 2015

Nakon završetka Pravnog fakulteta i iskustva obnašanja dužnosti studentskoga pravobranitelja na fakultetskoj razini, Matija je upisao doktorski studij na Pravnom fakultetu te je imenovan studentskim pravobraniteljem na razini Sveučilišta u Zagrebu.

Studentskoga pravobranitelja odabire Studentski zbor na temelju javnog natječaja, a mandat traje godinu dana uz mogućnost produljenja na još jednu godinu. Osnovne dužnosti Sveučilišnoga studentskog pravobranitelja uključuju zaprimanje pritužbi studenata, raspravu o tim pritužbama s nadležnima i savjetovanje o načinu ostvarivanja prava. Uz rad sa studentima, Sveučilišni pravobranitelj blisko surađuje sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu i njegovim predsjednikom, Petrom Labrovićem.

Jednom u tri mjeseca podnosim izvješće Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu, s kojim imam izvrsnu suradnju i koji je velika podrška, ali obično idem na svaku sjednicu pa podnosim izvješće o radu. Na sjednicama se nalaze predstavnici svih sastavnica i ako postoji nekakav problem, možemo odmah o tome raspraviti s njima, rekao je Matija.

Kojem pravobranitelju se javiti?

S obzirom na to da postoje studentski pravobranitelji sastavnica Sveučilišta, zamolili smo Matiju da nam objasni u kojem slučaju se studenti trebaju obratiti studentskom pravobranitelju na svom fakultetu, a u kojem slučaju njemu kao studentskom pravobranitelju Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prema Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama iz 2007. godine, svako visoko učilište ima pravobranitelja koji je nadležan za tu sastavnicu i koji najbolje poznaje pravilnike specifične za pojedinu sastavnicu. U teoriji, svaka sastavnica bi trebala imati vlastitoga studentskog pravobranitelja, dok bi pravobranitelj na razini Sveučilišta trebao biti nadležan za pitanja na Sveučilišnoj razini.

Međutim, postavlja se pitanje što je sa sastavnicama koje nemaju imenovanog studentskog pravobranitelja. U tim slučajevima privremeno bi bio nadležan Sveučilišni pravobranitelj do imenovanja studentskog pravobranitelja na sastavnici Sveučilišta, ispričao nam je Matija.

Matija ističe da je na stranici Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu objavljen popis sastavnica koje imaju vlastitog studentskog pravobranitelja i koje nemaju, tj. za koje je nadležan on kao pravobranitelj na razini Sveučilišta.

Ipak, opet se dogodi situacija da se netko javi pravobranitelju svoje sastavnice pa ne dobije odgovor ili dobije odgovor s kojim nije zadovoljan, odnosno prigovara na postupanje pravobranitelja s njegove sastavnice. Imamo i slučajeva kada se kolege s više povjerenja obraćaju Sveučilišnom pravobranitelju jer ga doživljavaju kao neku treću stranu, višu, vanjsku stranu. Onda se opet postavlja pitanje koliko zapravo Sveučilišni pravobranitelj može djelovati, tj. kakve odnose može imati s upravom pojedinih fakulteta i koliko kvalitetno može shvatiti odnose, pravila te praksu fakulteta jer ipak je primarni zadatak Sveučilišnog pravobranitelja rasprava s nadležnim Sveučilišnim tijelima i rektoratom o „Sveučilišnim pitanjima“, a ne rasprava s pojedinim sastavnicama, osim u iznimnim slučajevima.

Uz suradnju sa Studentskim zborom, postoji i suradnja između pravobranitelja na razini Sveučilišta i pravobranitelja sastavnica. Jedna od Matijinih nadležnosti je i sazivanje sjednica svih studentskih pravobranitelja, a početkom ove godine održan je i okrugli stol pod nazivom „Sustav zaštite studentskih prava“, u kojem su sudjelovale i pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Analizirani su rezultati ankete o radu studentskih pravobranitelja provedene na razini Hrvatske uz međusobnu razmjenu iskustava studentskih pravobranitelja sa sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Studenti nisu informirani i ne poštuju rokove

Proces studentske pritužbe je poprilično jednostavan. Sveučilišni pravobranitelj na temelju pritužbe upućuje dopis fakultetu ili Sveučilištu i traži očitovanje. Matija ističe da je nužno sagledati obje strane priče kako bi se imala osnova za raspravljanje. Po odluci o podnesenoj molbi/zahtjevu za ostvarivanje prava, studentu ostaje mogućnost žalbe ako nije zadovoljan odlukom fakulteta, a nakon toga preostaje mu individualni pravni put zaštite prava izvan samog fakulteta. Studenti se najčešće obraćaju radi savjetovanja o tome kako postupiti i kome se obratiti.

Gubitak prava na studij nakon pada na ispitu osmi put, odnosno famozni treći upis, sve je češća pojava i problem zbog kojeg mi se studenti obraćaju. Svjesni su da su im mogućnosti poprilično ograničene, a ujedno navode niz nepravilnosti s kojima su se susretali tijekom dotadašnjih izlazaka na ispit. Žalbe na komisijski ispit nema. Jedino na što se mogu uloviti je sastav komisijskog ispita. Znači, formalne pretpostavke. Česta su pitanja i glede naplate školarine suprotno propisanom, uvjeta za upis, odnosa profesora prema studentima, prava na potpis, i sl.

Također, u moru pitanja koje dobije putem e-maila ili mobitela, česta su pitanja koja su zapravo u nadležnosti referade, kao što je broj bodova za upis pojedinog kolegija, ili studentskog zbora, kao što su pitanja datuma i broja ispitnih rokova.

Matija ističe da unutar Sveučilišnih propisa – Statuta i Pravilnika – postoje odredbe koje se univerzalno primjenjuju bez obzira na sastavnicu, ali i da postoje stavke koje samostalno određuje svaka pojedina sastavnica. Prema tome, dio odgovornosti leži i na predstavničkim tijelima studenata pojedinih sastavnica, tj. studentskim zborovima, koji bi trebali reagirati prilikom donošenja spornih stavaka, odnosno prilikom njihove izmjene te primjene na sastavnici.

U slučaju pritužaba studenata, prema dosadašnjem iskustvu Matija smatra da studenti nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima. Kao drugi problem ističe kašnjenje pri čemu su njihovi najgori neprijatelji rokovi iz raznoraznih pravilnika. Primjerice, često prekorače rok za podnošenje molbe za mirovanje. Budući da dio problema nastaje zbog nedovoljne informiranosti studenata o njihovim pravima, Matija ističe da je jednom prilikom kreirao i brošuru koja je funkcionirala kao sažetak osnovnih studentskih prava. Iako je brošura bila korisna, smatra da je potrebno kontinuirano educirati svaku novu generaciju. Upravo zbog toga na Facebook stranici studentskog pravobranitelja na razini Sveučilišta možete pronaći isječke iz pravilnika namijenjene edukaciji studentske populacije.

Studentski centar i Student servis

U sferi Sveučilišnih problema, u Matijinom fokusu su i studentski smještaj, rad preko studentskog servisa i prehrana studenata. U slučaju pritužbi na neke od navedenih aspekata studentskog života, proces funkcionira na sličan način. Uz argumente i poznavanje mehanizama zaštite i ostvarivanja studentskih prava, sve se može riješiti. Opet, pitanje je koliko su studenti upoznati s primjerice mehanizmom i postupkom prigovora na prehranu u studentskim menzama.

Po primitku prigovora u Ured prehrane, o prigovoru se obavještava predstavnik studenata za kontrolu kvalitete dotičnog restorana. Studenta koji je dostavio prigovor poziva se ako želi biti prisutan prilikom provedbe kontrole kvalitete. Kada se uskladi vrijeme nenajavljene kontrole u restoranu SC-a, studenti kontrolori dolaze te imenovano povjerenstvo ulazi u termički blok restorana. Kontrolira se sve, a posebice namirnica na koju se odnosi prigovor. Kontrola se provodi vaganjem porcija ili provjerom/procjenom količine hrane u porciji. Nakon kontrole piše se zapisnik koji potpisuju svi članovi povjerenstva za kontrolu. Zapisnik se dostavlja Uredu prehrane. Prema nalazima (zatečenom stanju) kontrole, traži se pisano očitovanje odgovornih osoba ako ima negativnosti u poslovanju.

U posljednje vrijeme aktualna je i tema studentskih poslova. U razdoblju od srpnja do rujna, putem objava na društvenim mrežama i studentskim portalima, Matija je zamolio studente da mu pošalju svoja neugodna iskustva i probleme s poslodavcima u radu preko Student servisa Zagreb. Dosad je zaprimio dvadesetak pritužbi i opisa iskustava. Kako bi se praksa dojavljivala pritužbi s ciljem poboljšanja studentskog standarda nastavila, napominje da su svi dopisi studenata u potpunosti zaštićeni i anonimni.

Studenti se žale na loše i nepredviđene uvjete rada, neisplate, mobing, male satnice, neplaćeni prekovremeni rad, prijetnje, nemoralne ponude, izrabljivanje, itd. Iz zaprimljenog je vidljivo da su i sami studenti u nedoumici oko toga kome se obratiti. Ne poznaju svoja prava i ne znaju kako bi se mogli za njih izboriti. Ponekad su ucjenjivani, omalovažavani, i sl.

Matija smatra da je praksa neisplate studentskih naknada/plaća za obavljeni posao apsolutno neprihvatljiva, kao i neisplata prekovremenih sati rada, što zasigurno djeluje frustrirajuće i obeshrabrujuće za mlade ljude koji na taj način pokušavaju zaraditi nešto novca, a još uvijek nisu izašli na tržište rada. Dodaje da se kao problem ističe i evidentiranje ukupnog broja sati tek po završetku rada zbog čega nerijetko dolazi do zakidanja u broju sati, a posljedično i u iznosu za isplatu.

Povrh fakultetskih obveza svakog studenta, nepredvidivi uvjeti rada, zatim uvjeti rada različiti od dogovorenih te situacije kao što su promjene satnice ili mobing predstavljaju dodatno opterećenje za studenta. Kao članovi akademske zajednice, studenti zasigurno ne bi smjeli ostati pasivni promatrači takvih neprihvatljivih ponašanja poslodavaca.

U nekoliko prilika, javljali su mu se studenti i s visokih učilišta iz drugih gradova. Iako napomene da zapravo nije nadležan za to pitanje, Matija nikada nije odbio dati nekome savjet. Tako je u i ovome slučaju svima koji rade preko student servisa poručio sljedeće:

Djelomična je odgovornost i studenata da obrate pozornost s kim i na koji način ulaze u dogovor. Kamo sreće da se uvede odredba da se za poslodavca koji nije isplaćivao ne radi posredovanje. Što se tiče minimalne satnice, one se određuju unaprijed i savjetovao bih studentima da paze na što pristaju.

Završetkom ljeta i sezonskih studentskih poslova, na temelju sakupljenih iskustava studenata omogućena je aktualizacija ove teme. Matija vjeruje da će se na ovaj način osvijestiti nadležna tijela o pitanjima važnim za uređenje sustava rada putem studentskih ugovora, kao što je jasno određen način ostvarivanja studentskih prava, zatim određivanje razumnog roka unutar kojeg student može doći do zarađenih novaca i u konačnici, mehanizam podnošenja prigovora na poslodavca.

Za sva pitanja u nadležnosti studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu, možete se obratiti Matiji putem e-maila, mobitela ili možete dogovoriti termin u prostorijama Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom na najčešće probleme studenata, koji su u određenim slučajevima posljedica neinformiranosti i pasivnosti, pozivamo ovim putem sve studente da redovito prate stranice pravobranitelja i studentskih zborova i odluke fakulteta te da pravovremeno reagiraju na povrede prava kako bi im studij protekao što bezbolnije. Za sva pitanja i nedoumice, Matija vam stoji na raspolaganju.