Deset zanimljivosti o ljudima koje (ne)svjesno znate
Piše
Diana Radobuljac
Mozak. Taj tajanstveni organ funkcionira na toliko kompliciran, a opet, zabavan način. Često nas prevari, zakaže, ali i dokaže koliko možemo. Saznajte neke zanimljivosti koje nas čine sličnima u ovom globalnom trendu fizičkog i misaonog individualizma.
Dopamin nas čini ovisnima o Googleovoj tražilici
Dopamin je simpatičan i živahan neurotransmiter. On pobuđuje u nama želju da istražujemo i da zabadamo nos u ono što nas se tiče ali, priznajte, često i ono što nas se ne tiče. Također, zaslužan je i za osjećaj ponosa kada smo postigli željeni cilj.
Danas, u svijetu interneta, imamo mogućnost da zadovoljimo mnogo svojih potreba i saznanja u vrlo kratkom vremenu. Klik povećava razinu dopamina u tijelu jer krećemo ka nekom saznanju ili nešto istražujemo. Tako, prihvatili ili ne, uzbuđeni ste što surfate i klikćete po internetu. Vi toga možda i niste svjesni, ali vaše tijelo jest.
Odjednom možemo zapamtiti tri do četiri informacije
Možemo zapamtiti tri do četiri stvari odjednom i to u prosječnom trajanju od 20 sekundi. Nakon toga, ako inforamciju ne ponavljamo briše nam se iz pamćenja. Jedan profesor je to dobro objasnio na primjeru ovaca i pastira. Misli su kao ovce, ako ste loš pastir, izgubit će se. Pastiri svijeta okupite se (i svoje misli)!
Morate li baratati velikom količinom informacija, lakše će te ih zapamtiti ako ih grupirate po nekim značajkama. Ili stvarajte asocijacije. Moderni pastiri moraju biti i kreativni.
Veći izbor, veća konfuzija
Uvijek želimo više izbora, a kada ga dobijemo, pogubimo se. Provedeno je istraživanje koje potvrđuje tu tezu. U trgovini je 6 marmelada postavljeno na promotivni stol i kupci su zamoljeni da ih degustiraju. Nakon toga na stolu su 24 marmelade. Rezulat je bio, da kada je na stolu bilo samo 6 marmelada 60% kupaca se zaustavilo i iskušalo ih, a 28% ih se odlučilo i za kupnju neke. Dok, kada je na stolu bilo 24 marmelada, samo se 40% kupaca zaustavilo i degustiralo, a samo 2% se odlučilo na kupnju. Manje izbora, lakša odluka.
Ne možemo ne posvetiti pažnju hrani, sexu ili opasnosti
Naše razine svijesti brinu se o nama i kada se mi ne brinemo za sebe. Tako se plastično kaže da imamo ustvari tri mozga. Običan ili ljudski mozak (human brain) je onaj koji najčešće koristimo i svjesni smo da ga koristimo. On je naša racionalnost i logika (uz iznimku PMS-a). Drugi, tzv. mammalian brain odgovoran je za naše emocije. I treći, reptilian brain brine za naš opstanak. Taj dio mozga se razvio prvi i zaista je po svojim funkcijama nalik na reptilov mozak. On ima najvažniju, ali i najzabavniju zadaću – konstantno propitkivati okolinu u kojoj se nalazimo i odgovarati na pitanja: Mogu li ovo pojesti?, Hoće li me ovo ubiti?, Mogu li spavati s ovime? Tu padaju predrasude da muškarci najčešće misle o sexu. Svi smo mi u istoj nesvjesnoj i svjesnoj kaši. Onaj tko prizna, pola mu se….
Brandovi razgovaraju s reptilomozgom
Brandovi imaju jako važnu ulogu u ishodu kupovine. Kako je reptilian brain odgovoran za sigurnost, ako vas pozitivna iskustva vežu uz određeni brand vaš mozak će vam odmah signalizirati da je to jako dobro za vas (ali rijetko kad za vaš novčanik).
Kada smo nesigurni, pogledom tražimo odobravanje
Često se nalazimo u situaciji kada nismo sigurni u svoje mišljenje, pa potvrdu tražimo u tuđim očima. Ako nailazimo na odobravanje, automatski se smirujemo. Iako nevoljko priznajemo da okolina ima veliki utjecaj na nas, moramo se pomiriti sa činjenicom da ipak ima.
Najviše pažnje posvećujemo fotografijama na kojima su ljudi
Oči se najviše fokusiraju na nečije lice, pa tako fotografije ljudi okupiraju najviše naše pažnje. To se ne odnosi na crteže ili animacije, već isključivo na fotografije.
Dio mozga fokusira se na prepoznavanje lica čovjeka, kao i na čitanje emocija s lica. Ako su na fotografiji ljuta ili uplašena lica, naš mozak to automatski percipira kao opasnost.
Instinkti ili logika? Ovisi o raspoloženju
Istraživanja pokazuju da kada donosimo neke lakše odluke razmišljamo logično. No, kada moramo donijeti neku težu odluku, povjeramo to svojim instinktima. To je zato što nam je psihični naporno stalno razmišljati o posljedicama svih faktora koji utječu na odluku, pa prepuštamo podsvijesti da obavi posao za nas.
Ali raspoloženje itekako utječe na naše odluke. Ako smo dobre volje, osjećamo da je bolje vjerovati svojoj intuiciji, dok kada nismo najbolje raspoloženi, koristimo više logike u procesu odlučivanja.
Um vrluda 30% vremena
Ovo nije fenomen ispitnih rokova, iako se često tako čini. Mnogima se dogodilo da jednu rečenicu moraju pročitati nekoliko puta jer, iako gledaju u nju, ne vide je. U isto vrijeme možete misliti o nekoliko stvari i to je ona pozitivna strana, međutim, ako to prelazi u potpunu dekoncentriranost nikakav posao nećemo obaviti kako treba.
Sama pomisao na napredak motivira
Što smo bliže uspjehu to učinkovitije radimo, dokazuju studije. Ponekad nas i sama pomisao na uspjeh motivira na pokret.
