Priprema za razgovor za posao

Piše
Vanja Točaković

Apr 28, 2015

Razgovor za posao je stresan, pogotovo ako se prvi puta prijavljujete za radno mjesto i ne možete se baš pohvaliti nekim iskustvom. Zbog toga je potrebno pomno se pripremiti i znati što se od vas očekuje. Ako se pitate je li to moguće, odgovor je – da!

Slanjem prijave i životopisa prolazite prvi krug selekcije, stoga, ako ste pozvani na razgovor za posao, zadovoljili ste osnovne uvjete koje poslodavac od vas očekuje. U drugom krugu vrši se selekcija kandidata pomoću intervjua ili psihologijskih testiranja. Nemojte se dati zavarati i misliti da, ako ste pozvani na intervju, neće biti psihologijske procjene. Poslodavac će vas tijekom intervjua itekako procjenjivati i to na osnovi svega – od e-mail adrese koja bi trebala bi profesionalna pa sve do izgleda, ponašanja, ali i znanja o tvrtci u koju ste se prijavili za posao.

Iako kandidatima predstavljaju izazov, u većini poduzeća psihologijska testiranja standardan su postupak selekcije kandidata. Testovi koji se koriste mogu se podijeliti na testove sposobnosti i situacijske testove. Testovima sposobnosti testiraju se specifične sposobnosti i intelekt (primjer testa inteligencije vidite ovdje), a situacijski testovi smatraju se najboljim pokazateljem budućeg ponašanja na radnome mjestu. Njima se simuliraju situacije na poslu te se procjenjuje radni učinak kandidata. Dva najpoznatija situacijska testa su radna kušnja i prosudbena središta.

Radna kušnja (work samples) test je kojim se provodi selekcija za rutinske poslove. Kandidat dobije minijaturnu repliku radnog mjesta, odnosno od njega se traži da riješi zadatak s kojim će se svakodnevno susretati na tom poslu. Takva vrsta testiranja poslodavcu omogućuje izravan uvid u kompetencije kandidata i njegove sposobnosti za rad na tom radnom mjestu.

Prosudbena središta (work assessment) koristi se pri selekciji menadžerskog osoblja, a pred kandidata se stavlja zadatak koji će pokazati kakve su njegove menadžerske sposobnosti. Ovim testom kandidat dobiva priliku izraziti svoju kreativnost i individualnost. Primjer takvog testa je sljedeći zadatak: „Kako biste u sat vremena riješili sljedećih 10 situacija?“

Osim njih, poslodavci nerijetko testiraju stručna znanja (npr. pravopis, zakone), interese te ličnost kandidata. Ona je važna jer pruža informacije o tome kako se osoba ponaša u određenim situacijama, ali i zašto se tako ponaša, što može pomoći poslodavcu oko odabira kandidata koji bi se najbolje uklopio među ostale zaposlenike i u opću klimu poduzeća.

Psihologijski testovi koriste se jer su objektivni i provode ih psiholozi koji su obučeni za takva testiranja te znaju kakve informacije testovi pružaju o kandidatu. Dobra vijest za one kojima je rubrika Iskustvo u životopisu „siromašna“ je to što psihologijski testovi sve češće postaju osnovni alat procjene kompetencija pri čemu životopisi gube na važnosti. Testovi se ne mogu naći na internetu, ali samim time što ste upoznati sa čime se možete susresti prilikom selekcije za posao, već ste na pola spremni. Stoga, informirajte se o tvrtci u kojoj se prijavljujete za posao, razvijajte sposobnosti potrebne za željeno radno mjesto, budite profesionalni, kreativni i najvažnije – svoji.

Pri odabiru kandidata odlučuju nijanse te dobra priprema može puno utjecati na krajnji rezultat, a spremnosti, naravno, doprinosi i upoznatost s mogućim tipovima testova. Više o tipovima psihologijskih testova možete saznati ovdje.