Studentski rječnik

Piše
Petra Haleš

Sep 11, 2020

Ukoliko se polako pripremate na svoj akademski put spremite se za susretanje s pojmovima koje ste do sada možda i čuli ali ne znate njihovo pravo značenje. Evo male škole studentskog jezika.

Bez obzira na kojoj ste godini studija svakodnevno se susrećete s raznim pojmovima ali niste baš posve sigurni što oni znače.

Donosimo vam najčešće upotrebljavane pojmove u studentskom jeziku i njihovo značenje:

  • BAKALAR (prvostupnik) – kvalifikacija koja se dobije na kraju prvog ciklusa studija, tj. osnovnih studija; student koji je po bolonjskom sustavu završio prve tri godine studija, dolazi od latinskog baccalaureus;
  • BRUCOŠ – ovaj pojam se najprije upotrebljavao za dječaka u pubertetu, a sada se brucošem oslovljava, prvenstveno u žargonu, student prve godine;
  • EUROPSKI SUSTAV PRIJENOSA BODOVA (ESPB) – na engleskom European Credit Transfer System (ECTS) predstavlja jedinstveni sustav kvantitativnog vrednovanja uloženog rada studenta u stjecanju zvanja, sposobnosti i vještine (rezultati učenja) predviđenih kako studijskim programom, tako i svakim predmetom u okviru tog programa. Bodovi su vrsta zajedničke “valute” u Europskom sustavu visokog obrazovanja, pri čemu se ona zasniva na radu studenta koji je verificiran ispitom.
  • KARTICA – papir s ispisanim ispitnim pitanjima koje izvlačite na ispitu. Neki profesori ne koriste kartice nego vam sami biraju pitanja.
  • KOLOKVIJ – neka vrsta ispita pred pravi ispit. Ne postoji za sve predmete. Može biti oslobađajući tj. da dio gradiva koji ste položili na kolokviju ne morate polagati na ispitu ali i ne mora biti tako. Upisuje se u indeks ali u posebne stranice i ne ulazi u prosjek. Ta ocjena može ali ne mora utjecati na ocjenu koju ćete dobiti na ispitu. Kolokvij može biti i uvjet za izlazak na ispit.
  • KONCEPT – ako polažete usmeni ispit dobit ćete vrijeme da napišete koncept koji ćete koristiti tijekom izlaganja.
  • KURIKULUM – podrazumijeva cjelovit odgovor na pitanja „tko uči?“, „što uči?“ i „kako uči?“. Predstavlja širi pojam od pojmova „nastavni plan i program“ i „studijski program“ (koji su posebno definirani).
  • MASTER – kvalifikacija koja se dobije na kraju drugog ciklusa studija, tj. na kraju postdiplomskih studija, koje, u smislu Bolonjskog procesa, vrijede 60 ili 120 ESPB bodova.
  • MODUL – prva važna karakteristika modula je da svaki pojedinačni modul ima definirane ishode učenja, ciljeve, metode i sadržaj nastave i posebno se ocjenjuje. Na ovome se posebno insistira u anglosaksonskoj literaturi. Slično predmetu ili kursu, moguće je organizirati kontinuirano ocjenjivanje u okviru samog modula, ali je važno da za svaki modul postoji posebna ocjena.
  • MOBILNOST – podrazumijeva međuuniverzitetsku pokretljivost studenata, nastavnog osoblja i istraživača kako u zemlji, tako i u inozemstvu bez obzira na to da li se radi samo o jednom dijelu studija (semestar, akademska godina) ili o nastavku cjelokupnih studija. Mobilnost studenata je jedan od prioriteta Europske unije u oblasti obrazovne politike i to se najbolje očituje kroz financijska sredstva investirana u programe mobilnosti kao što su Erasmus, Erasmus Mundus i drugi.
  • NASTAVNI PROGRAM – često se koristi i izraz „nastavni plan i program“. Podrazumijeva popis predmeta, često uz kratak opis tema koje će biti obrađivane i fond (kontakt) sati po predmetu. U suštini, predstavlja opis jednog dijela aktivnosti predavača.
  • NOSTRIFIKACIJA – proces „nostrifikacije“ diplome bitno se razlikuje od procesa „priznavanja“. „Nostrifikacija“ podrazumijeva izjednačavanje strane kvalifikacije s onom koja postoji u domaćem sustavu, te se odnosi samo na kvalifikacije u cjelini, a nikako na dijelove studija ili kompetencije. Također, nostrifikacija podrazumijeva da se nosiocu strane kvalifikacije dodijeli odgovarajuće zvanje koje postoji u domaćem obrazovnom sustavu.
  • PREDROK – ispitni rok prije zvaničnog roka. Drže ga neki profesori, uglavnom za one koji su bili vredniji – išli na vježbe, radili seminarske radove itd.
  • SEMESTAR  – semestar u srednjoškolskom ili osnovnoškolskom obrazovanju nazivamo polugodište. Postoje dva semestra.
  • SKRIPTA – skripta je pisni materijal koji se može koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz poštivanje svih autorskih i vlasničkih prava. Postoje neautorizirane (prave ih studenti) i autorizirane (prave ih profesori). Prve su uglavnom skraćena verzija gradiva. Neke su dovoljne za spremanje ispita a neke nisu.
  • SKUPLJANJE POTPISA – kako biste ovjerili semestar, uglavnom je potrebno skupite potpise svih profesora i asistenata kojim oni potvrđuju da ste prisustvovali predavanjima i vježbama. Ako ih niste sve skupili, negdje je moguće nadomjestiti 1-2 potpisa tako što ćete to debelo platiti fakultetu.
  • UVJET – minimalan broj ispita koje morate položiti da biste upisali sljedeću godinu. Ostale možete prenijeti. Često se npr. za upis treće godine traži neki broj položenih ispita iz druge i čista prva.
  • VJEŽBE – uglavnom ih drže asistenti. Trebale bi biti vježbe iz ispredavanog znanja, što negdje i jesu, ali su negdje samo teoretiziranje i ponavljanje predavanja. Uglavnom su obavezne, a posebno na prirodnim fakultetima.

Komentari