2021. – godina inovacija na Sveučilištu u Zagrebu

Piše
Mateo Galić

Mar 31, 2021

Njihovi uspjesi, nažalost, prolaze uglavnom nezapaženi u široj javnosti, a ni hrvatsko gospodarstvo ne pokazuje prevelik sluh za njihovu implementaciju.

O sveučilišnoj i nacionalnoj inovacijskoj i razvojnoj politici stoga smo porazgovarali s prof. dr. sc. Miljenkom Šimpragom, prorektorom zaduženim za inovacije na zagrebačkom Sveučilištu. Profesor Šimpraga u razgovoru za Universitas kritički progovara o nacionalnoj inovacijskoj politici, ali najavljuje i središnji sveučilišni razvojni projekt – znanstveno-tehnološki park na borongajskom kampusu.

Ova je godina na Sveučilištu u Zagrebu odlukom Senata proglašena godinom inovacija. Što to podrazumijeva i što možemo očekivati?

– Od početka svog mandata promoviramo ideju da su inovacije treća misija sveučilišta. Uz znanstveni i nastavni rad, naravno. Godinama prije našeg dolaska nije bilo organiziranog odlaska naših inovatora na međunarodne smotre i sajmove inovacija s kojih se zadnjih godina vraćamo s “punim vrećama” nagrada i priznanja. Nekada su pojedini istraživači išli samostalno, a danas idemo svi zajedno pod kapom Sveučilišta u Zagrebu što doprinosi našoj međunarodnoj prepoznatljivosti. Nažalost, tijekom cijelog tog razdoblja nismo uspjeli s resornim ministarstvom – Ministarstvom znanosti i obrazovanja – stvoriti partnerski odnos u pogledu inovacija. Ministarstvo znanosti odreklo se tehnološkog razvoja i inovacija i brigu o tom izrazito važnom razvojnom sektoru prepustilo Ministarstvu gospodarstva.

Znači li to da su znanstvene institucije zanemarene?

Posljedica toga je da u Nacionalnom inovacijskom vijeću (NIV) koje je osnovano odlukom Vlade Republike Hrvatske radi koordinacije provedbe Strategije pametne specijalizacije (S3), s ciljem učinkovitijeg korištenja potencijala za istraživanje, razvoj i inovacije nema predstavnika Rektorskog zbora RH, odnosno nema predstavnika Sveučilišta u Zagrebu (SuZ) koje raspolaže s više od 65% ukupnog hrvatskog znanstvenog i inovacijskog potencijala. Ovo vijeće kao i ostala nacionalna vijeća te pet tematskih inovacijskih vijeća trebaju stvoriti sinergijski učinak kako bi stvorili potrebne preduvjete za privlačenje više od 800 milijuna eura iz strukturnih fondova EU-a, čime bi se pokrenuo novi inovacijski ciklus. Ovo je jedino tijelo koje može napraviti iskorak u konkretnom povezivanju gospodarstva i akademske zajednice, odnosno kreirati nacionalnu inovacijsku politiku kao temelj razvoja hrvatskoga gospodarstva i hrvatskog društva uopće, a u njemu nema nas kao stožerne hrvatske institucije.

U godini inovacija najavili ste pokretanje jednog središnjeg projekta. O čemu se točno radi?

– Radi se uistinu o središnjem razvojnom projektu našeg sveučilišta. Naime, razvijamo ideju da na sveučilišnom kampusu Borongaj smjestimo suvremeni znanstveno-tehnološki park koji bi okupljao tehnološki najrazvijenije gospodarske tvrtke koje bi u suradnji s našim sastavnicama otvarale istraživačke i razvojne centre, u kojima bi surađivali s našim istraživačima i studentima u kreiranju novih inovativnih proizvoda i usluga. Za realizaciju ideje predviđen je prostor od otprilike 14 hektara, a već postoji dio objekata koje ne treba rušiti nego samo obnoviti i osuvremeniti. Ostatak potrebnih objekata trebalo bi izgraditi.

Radi se, dakle, o dugotrajnom i dalekosežnom projektu. Koji su konkretni koraci koji slijede?

– Ako uspješno pokrenemo znanstveno-tehnološki park na borongajskom kampusu to će biti najveći razvojni projekt ovoga sveučilišta u razdoblju pred nama. On nije značajan samo za Sveučilište nego za grad Zagreb i Hrvatsku u cjelini. To nije projekt vezan uz naš mandat. Naša je misija da do kraja svog mandata s Gradom dogovorimo potrebne izmjene prostornih planova. Osim toga, potrudit ćemo se osigurati sredstva za izradu složene projektne dokumentacije koja je preduvjet ovako ambicioznog i složenog projekta. To će biti naša ostavština sljedećoj Upravi Sveučilišta. U pripremi je Katalog inovacija s 90-ak naših najboljih inovacija, s ambicijom da to s vremenom preraste i u burzu inovacija. To bi doprinijelo njihovoj vidljivosti gospodarskom sektoru, a i studenti bi lakše prepoznali svoju razvojnu priliku.

RUCONBAR zaštita od buke

Očekujete li da će gospodarski subjekti prepoznati ovaj projekt?

– Velike tvrtke imaju kapacitete za vlastite razvojne i inovacijske centre. Ali takvih je tvrtki u Hrvatskoj jako malo, samo 1% od ukupnog broja. Ostatak našega gospodarstva čine srednji, mali i mikropoduzetnici koji nemaju potrebne kadrovske potencijale i financijska sredstva za ulaganje u inovacije i razvoj. Oni trebaju našu pomoć. Postoje različiti modeli kojima bi se ta pomoć moga ostvariti. Pozitivan je primjer to što Ministarstvo gospodarstva daje vaučere poduzetnicima da na nekoj od znanstvenih institucija naprave potrebne analize.

Postoje li konkretni inozemni primjeri dobre prakse na koje se možemo ugledate?

– Sva najjača gospodarstva imaju razvijene sustave znanstveno-tehnoloških parkova. Pogledajte, primjerice, Silicijsku dolinu. Studenti na sveučilištima u njezinu okruženju već na fakultetu razvijaju poslovne ideje i pokušavaju ih realizirati. Devedeset posto takvih studentskih inicijativa možda završi neuspjehom, ali pritom studenti puno nauče. A onih 10 posto koji uspiju postaju s vremenom jaka okosnica rasta i razvoja. Ne zaboravite da je i jedan Facebook nastao kao studentski projekt.

Naše je najveće blago oko 4500 istraživača – doktora znanosti zaposlenih na Sveučilištu. Imamo razvijene sve tri razine sveučilišnog obrazovanja, oko 70.000 studenata koji su budućnost ove zemlje.

Koji su najveći problemi našeg sustava poticanja inovacija?

– Prije svega, to je manjak potpore države. Da bi se postigla bolja suradnja poduzetnika i akademske zajednice, moramo na našim javnim sveučilištima razviti jake urede za transfer znanja i tehnologije. Naši su postojeći uredi u tom smislu vrijedni, ali nedostaje nam i ljudi i sredstava za veći iskorak. Nemamo dovoljno ljudi da bi našim sastavnicama omogućili adekvatan servis za prijave i monitoring projekata i komercijalizaciju rezultata istraživanja. Postoje brojni primjeri dobre prakse na prestižnim sveučilištima u kojima takvi uredi imaju desetke pa i stotine kvalificiranih stručnjaka. Za bilo kakav iskorak u tom smjeru treba nam potpora Ministarstva znanosti i obrazovanja. Problem je što sve dosadašnje postave u ministarstvima gledaju na ulaganja u znanost kao na trošak, a ne kao na investiciju, što je potpuno pogrešno.

Kojim bi se konkretnim mjerama to moglo poboljšati?

– Sveučilište u Zagrebu i sva druga javna sveučilišta trebala bi biti ključni partner vlasti u kreiranju gospodarskog rasta i razvoja društva u cjelini. Dok toga ne bude, uvjeravam vas, Hrvatska neće postati inovativno i konkurentno gospodarstvo. Budući da smo mala zemlja, ne možemo se s velikima natjecati s kvantitetom nego kvalitetom kojom moramo razvijati inovativne i kreativne proizvode visoke dodane vrijednosti. Bez inovacija, toga naprosto nema.

Imamo li preduvjete za razvoj takvih proizvoda?

– Naše je najveće blago oko 4500 istraživača – doktora znanosti zaposlenih na Sveučilištu. Imamo razvijene sve tri razine sveučilišnog obrazovanja, oko 70.000 studenata koji su budućnost ove zemlje. Tu su još i stručni i specijalistički studiji koje sve više razvijamo. Tu je veliki potencijal koji dobrim dijelom stoji neiskorišten. Mi pojma nemamo kakvi potencijali sjede u našim klupama. Ako im već sad ne damo priliku da pokušaju nešto napraviti, mi gubimo. Prošla su vremena kad se s diplomom dolazilo na gotova radna mjesta. Danas se radna mjesta razvijaju i ubrzano mijenjaju te studentima treba omogućiti da stvore radna mjesta za sebe i druge.

Međunarodne nagrade

Inovativni projekti Sveučilišta u Zagrebu ostvarili su značajne uspjehe i priznanja na međunarodnim izložbama. U protekle četiri godine inovativni projekti četrnaest sastavnica Sveučilišta u Zagrebu osvojili su čak 153 nagrade i to šest Grand Prix nagrada, dva velika kristalna globusa, tri platinaste nagrade te pedeset tri zlatne, pedeset jednu srebrnu, dvadeset sedam brončanih medalja, dvije nagrade “Nikola Tesla – genij za budućnost”, nagradu za najbolju inovaciju u znanosti, srebrnu nagradu, te WIIPA i IFIA nagradu te pet posebnih nagrada asocijacija i udruženja.

Za izniman dugogodišnji doprinos razvoju, popularizaciji i promicanju inovacija i inventivnoga rada u Republici Hrvatskoj, posebice za promicanje inovacija kao treće misije Sveučilišta, Redom europskoga viteza inovatorstva u Starogradskoj vijećnici grada Bruxellesa, 18. studenoga 2016., Komora inovatora kraljevine Belgije nagradila je prof. Miljenka Šimpragu, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.

Neke od najuspješnijih inovacija nastavnika i studenata Sveučilišta u Zagrebu:

Platinum Award (dodijeljena od International Invention and Trade Expo, London):

Pametna odjeća za osobe s dijagnosticiranom demencijom

Institucije: Tekstilno-tehnološki fakultet; Fakultet elektrotehnike i računarstva; Fakultet za strojništvo, Maribor; Fakultet za elektrotehniko, računalništvo in informatiko, Maribor; Univerzitetni klinični center Maribor

Autori: prof. Snježana Firšt Rogale, prof. Jelka Geršak, prof. Dubravko Rogale, doc. Željko Knezić, doc. Suzana Uran, prof. Siniša Fajt, Daniel Časar Veličan, Damir Begić, doc. Sonja Šterman, dr. Simon Rajh

Prestižna nagradu za inovativnost u željezničkom sektoru RailTech 2019 Innovation Award u kategoriji ‘Infrastruktura’:

RUCONBAR – apsorbirajuće betonske barijere za zaštitu od buke s recikliranom gumom

Institucija: Građevinski fakultet

Autori: prof. Stjepan Lakušić i dr. Ivo Haladin

Veliki kristalni globus na globalnoj konferenciji IRF-a 2018, Las Vegas, SAD

RUCONBAR – apsorbirajuće betonske barijere za zaštitu od buke s recikliranom gumom

Institucija: Građevinski fakultet

Autori: prof. Stjepan Lakušić i dr. Ivo Haladin

Primjena RFID tehnologije za automatsko ažuriranje baze podataka prometnih znakova

Institucija: Fakultet prometnih znanosti

Autori: prof. Anđelko Ščukanec; prof. Darko Babić, Josip Škorić, dipl. ing.

Zlatna medalja na sajmu inovacija SVIIF 2018 (Silicon Valley International Invention Festival) Santa Clara (SAD):

Nevidljivo označavanje u vizualnom i infracrvenom spektru na tekstilu s ink jet tehnologijom

Institucija: Grafički fakultet

Autori: prof. Vilko Žiljak, prof. Ivana Stanimirović-Žiljak, prof. Klaudio Pap i dr. Jana Žiljak-Vujić

Glavna nagrada u kategoriji najbolje inovacije (Best Integration and Innovation Award, 2018)

Projekt RONNA G4 (robotska neuronavigacija četvrte generacije)

Institucija: Fakultet strojarstva i brodogradnje

Autori: prof. Bojan Jerbić i doc. Darko Chudy

Platinasta nagrada i IFIA (International Federation of Inventors Associations) nagrada (IWIS, 2017, Poljska):

Uređaj za ekstruziju polimernih filamenata za izradu mikroreaktora pomoću 3D pisača

Institucija: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Autori: Tin Rahelić, Tea Lovrinov

Grand Prix na manifestaciji INNOVA 2016 (Bruxelles, Belgija):

Nevidljivo označavanje u vizualnom i infracrvenom spektru na tekstilu s ink jet tehnologijom

Institucija: Grafički fakultet

Autori: prof. Vilko Žiljak, prof. Ivana Stanimirović-Žiljak, prof. Klaudio Pap i dr. Jana Žiljak-Vujić

Grand Prix na manifestaciji ARCA 2016 (Zagreb)

Samohodni vagon za rasuti teret

Institucija: Fakultet prometnih znanosti u suradnji s Radionicom željezničkih vozila Čakovec

Foto: x-ica.com