Samoprezentacija na razgovoru za posao

Piše
Nikolina Oršulić

Apr 13, 2015

Sigurno ćete se složiti da su samoprezentacija i upravljanje dojmovima teme su kojima bi se bilo dobro pozabaviti prije odlaska na razgovor za posao. Sociolog Ervin Goffman je svakodnevnu socijalnu interakciju promatrao kao kazališnu predstavu u kojoj svaki pojedinac igra određenu ulogu i pokušava se predstaviti onakvim kakvim želi da ga drugi vide. Upravo takav scenarij poželjan je na razgovoru za posao. Dakle, trebalo bi pomno izvježbati svoju glumačku točku, ali bez glume.

Na bespomoćnost zaboravite

Postoji pet glavnih strategija samoprezentacije: umiljavanje, samoisticanje, zastrašivanje, predstavljanje uzora i bespomoćnost. Vjerojatno ste sada prepoznali strategiju koju najčešće koristite pri interakciji s drugima, ali ste sigurno odmah zamijetili i kako se vaši prijatelji predstavljaju. Iako se u ulozi bespomoćne osobe može profitirati, razgovor za posao definitivno nije mjesto na kojem bi se trebalo predstavljati kao bespomoćna osoba jer samilost kao razlog zapošljavanja i nije neko postignuće. Umjesto tužne životne priče, trebalo bi pokazati svoja postignuća i sposobnošću impresionirati poslodavca.

Umjereno samoisticanje

Najučinkovitija strategija je samoisticanje, no koristite mali ključ za veliku ključanicu. Svi uspješni ljudi, odnosno oni koji žele da to o njima mislimo, imaju razvijenu vještinu samoprezentacije. Njihovo umijeće komuniciranja, kojime vješto ističu svoje prednosti i prikrivaju nedostatke, jedno je od ključnih oruđa za stvaranje pozitivne slike o sebi i ostavljanju snažnog dojma na sugovornika. Međutim, riječi samohvale nisu rješenje. Govorite pozitivno o sebi na nenametljiv način i dopustite da sugovornik sam na temelju vaših riječi stvara pozitivno mišljenje o vama.

Ne koristite negativno obojene riječi kada govorite o sebi. Pokušajte u potpunosti izbjegavati negacije. Primjerice, upita li vas se na razgovoru za posao jeste li radili u nekom računalnom programu, umjesto da brže bolje ispalite Nisam, ponudite mudriji odgovor. Na primjer: Dosad sam u radu koristio isključivo XY program, ali volio bih naučiti raditi i u X programu. Time ste pokazali da ste spremni učiti, ali i da imate dodatno znanje (poznavanje još jednog računalnog programa). Općenito, nećete pogriješiti ako izbjegavate sve riječi s negativnim predznakom (nedovoljan, nezadovoljan, neprihvaćen) jer ne želite da vas promatraju tim očima. Vi upravljate dojmom koji ostavljate na druge, zapamtite to. Na razgovor za posao sigurno niste došli kako biste se pojadali nepoznatoj osobi. Sigurna sam da ste u jednom trenutku upoznali nekoga tko je konstantno pilao o svojim frustracijama. Koliko je vremena trebalo prije nego što ste u glavi počeli vrtiti izlike kako pobjeći od čangrizavca? Promislite što se događa u glavi poslodavca dok mu frustrirana osoba u detalje razlaže zašto joj je na prethodnom poslu bilo užasno!

Usredotočite se na bitno

Nemojte predugo pričati o sebi. Razmislite koje su vaše dvije ili tri ključne prednosti relevantne za taj posao i neka se one prožimaju kroz sve vaše odgovore na postavljena pitanja. Naravno, te prednosti moraju biti relevantne za radno mjesto za koje se prijavljujete. To što volite životinje, trčite maraton ili ljetujete u Crikvenici neće vam donijeti dodatne poene. Ne okolišajte. Aktivno slušajte sugovornika i pružite ciljane odgovore. Pokažite zainteresiranost, ali ne postavljajte previše pitanja. Hrvoje Jakopović, predavač na odsjeku za Odnose s javnošću Fakulteta političkih znanosti ističe koja su poželjna, a koja nepoželjna pitanja:

Nismo u poziciji ispitivača, trebali bismo voditi računa da ne postavljamo više pitanja nego što je ispitivač nama postavio. Do pet pitanja sasvim je dovoljno, a ona bi se trebala ticati izazova koji nas na tom radnom mjestu očekuju, kao i očekivanja poslodavca od nas ako nas zaposli. Možda i pitanje kada će biti donesena odluka o primanju na to radno mjesto.

Recite sve najbolje o sebi – svojim tijelom

Čak 60 do 80 posto ukupnog dojma prenosimo neverbalnom komunikacijom, stoga je važno pomno isplanirati kako ćemo se obući, počešljati, našminkati, ali i kako ćemo ući u prostoriju, rukovati se i sjediti. Podliježete li histeričnom smijehu ili ako se ponašate preopušteno u situacijama u kojima želite prikriti svoju nelagodu, obuzdajte te porive. Zavaljivanjem u stolac, meškoljenjem ili nekontroliranim mahanjem rukama možete izazvati jako loš prvi dojam, a nitko ne jamči da ćete imati priliku popraviti ga. Jakopović je naveo nekoliko korisnih savjeta vezanih uz neverbalnu komunikaciju:

Kad ulazimo u prostoriju u kojoj se odvija intervju, svakako treba voditi računa o tome da ne ulazimo punih ruku jer se na taj način možemo normalno rukovati i izbjegavamo nespretnosti kod ostavljanja torbi i drugih stvari koje nosimo sa sobom.

Pri rukovanju vodimo računa da pružimo ravni dlan i uzvraćamo jednakim pritiskom ruke koju je pružio ispitivač. Kod položaja sjedenja trebali bi paziti da sjedimo na rubu stolice tako da se uspravno držimo i na taj način možemo regulirati pokrete tijela.

Tijekom samog razgovora ne bi bilo loše misliti na to da držimo spojene prste ispod brade jer na taj način privlačimo veću pozornost. S druge strane, osobe koje imaju skupljene laktove izgledaju uplašeno. Prema tome, jedan od savjeta može biti da laktove izbacimo van.

Know your enemy

Od trenutka kada uđete u dvorište zgrade ili poslovnog prostora u kojem će se odviti razgovor za posao, ponašajte se pristojno i ljubazno prema svim osobama koje sretnete. Nikada ne znate s kime razgovarate i tko će odlučivati o vašem zaposlenju. Naravno, ne možete se uputiti na razgovor za posao i očekivati da će sve proći kao po špagi ako se niste temeljito pripremili. Jakopović savjetuje da proučite područje djelatnosti tvrtke, njezine zaposlenike, upravu te organizacijsku kulturu. To ima i praktičnu prednost jer, na primjer, postoji manja vjerojatnost odabira pogrešne odjevne kombinacije ili slučajnog upućivanja ružnog pogleda direktoru tvrtke.

Mrvicu umiljavanja ne škodi

Malo umiljavanja je poželjno, to čak nalažu i pravila dobrog ponašanja. No, nikako se ne bi trebalo složiti s onime što je protiv naših osobnih uvjerenja. Hrvoje Jakopović smatra da ne treba potisnuti vlastitu osobnost na razgovoru za posao:

Mislim da nikako ne bismo trebali potisnuti vlastitu osobnost jer bi to na neki način značilo da se odričemo vlastitog identiteta. Samim time možemo reći da ne vjerujemo sami sebi onakvima kakvi jesmo i to samo može dovesti do još veće nesigurnosti. Ujedno mislim da je to zapravo i način da naš ispitivač prepozna da nismo prirodni i na taj način ostavimo loš dojam.

Budi ona osoba kakvom se predstavljaš

Moramo biti svjesni da nas poslodavci cijelo vrijeme promatraju. Koliko god glumili, izmotavali se, zatomljivali strah, nelagodu i veselje, nikada nećemo uspjeti u potpunosti sakriti činjenicu da smo ljudi od krvi i mesa koji imaju svoju prošlost i privatan život. Nemojte si dopustiti laži u samopredstavljanju. Budite vjeran odraz slike koju ste upravljajući dojmom poslodavca u njegovoj glavi kreirali. Osobito pripazite na komentare, statuse i slike na društvenim mrežama jer one mogu ozbiljno narušiti povjerenje poslodavca, kao i njegovo mišljenje o vama.

Komentari