Ušli smo u predivni povijesni dvorac Zrinskih u Čakovcu

Piše
Domagoj Vušak

Oct 16, 2015

Kako bismo osjetili dašak povijesti i otkrili sve tajne obitelji Zrinski, uputili smo se u Čakovec gdje smo posjetili dvorac obitelji Zrinski, odnosno Stari grad Čakovec.

Arheolozi traže most koji je stajao pred dvorcem

Velebno zdanje gotovo u samom centru grada odiše poviješću, a svaki pogled na dvorac upućuje na razna povijesna zbivanja koja su se ondje događala. Ispred ulaza u dvorac dočekala nas je rampa na kojoj je pisalo da ulaz nije dopušten.

– U tijeku su arheološka iskapanja. Traži se most koji je ovdje stajao kako bi ga mogli rekonstruirati – rekla nam je jedna od kustosica Muzeja Međimurja Čakovec i pojasnila:

– Bedem ispred dvorca je nastao za vrijeme Zrinskih i služio je za obranu od Turaka. On okružuje cijeli grad, odnosno cijeli dvorac, a bio je okružen vodom preko kojeg je bio most. Danas se ovdje vrše arheološka iskapanja u kojima se traži upravo taj most. Pretpostavlja se da je bio drven i da se mogao dizati, a kada ga pronađemo, napravit ćemo njegovu repliku.

Iako je dvorac gotovo u potpunosti obnovljen, najzanimljiviji je bio upravo bedem koji je netaknut i čeka svoju obnovu. No, zbog sigurnosti nismo mogli biti u njegovoj blizini, pa smo se uputili u sam dvorac u kojem se nalazi Muzej Međimurja.

Međimurje od Rimskog Carstva do Domovinskog rata

Muzej priča povijesnu priču o Čakovcu i Međimurju, od prvih znakova života, preko Rimskog Carstva, Austro-Ugarske do svjetskih ratova te Domovinskog rata.

– Ovaj askos pronađen je u Goričanu, a nastao je u vrijeme neolita i najljepša je ovakva posuda pronađena u Hrvatskoj. Askos je posuda koja je pokapana s ljudima, ona je, po vjerovanju, jedna od stvari koje mrtvi trebaju za zagrobni život. Bila je gotovo potpuno raspadnuta, ali drška i ove tri životinje bile su netaknute – kaže nam kustosica koja je ipak željela ostati anonimna.

Na području Međimurja pronađeni su brojni ostaci golemog Rimskog Carstva, a najveće nalazište pronađeno je na mjestu gdje se danas nalazi Sveti Martin na Muri. U rimsko doba tamo se nalazio grad Halicanum.

– Stvari koje vidite ovdje su upotrebne stvari u doba Rimskog Carstva, a najzanimljiviji je savršeno očuvani šljem rimskih vojnika. Opeke su služile kao podno grijanje, ispod njih se puštao topli zrak, a one su još dugo grijale prostoriju. Rimsko centralno grijanje – nasmijala nas je kustosica.

Kada su Zrinski zbačeni s vlasti, Međimurje je opljačkano, a sve stvari obitelji Zrinski zauvijek su izgubljene. No, postoje tri stvari koje su se sačuvale do danas, a jedna od njih je i nadgrobni spomenik obitelji Zrinski.

Međimurje nakon Zrinskih

Veliki utjecaj na Čakovec i cijelo područje Međimurja imao je grof Feštetić čija je dinastija najzaslužnija što je Međimurje sinonim za plodne ravnice.

– Grof Feštetić je naredio da se poruše šume i ono što je nekad bilo močvarno područje, postalo je plodno tlo te se počelo maksimalno iskorištavati prirodne resurse. Feštetić se bavio izradom unikatnog namještaja, a jedan takav primjerak možete vidjeti ovdje.

Zaseban dio muzeja odnosi se na život u Međimurju pred kraj 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća.

– Sve što vidite ovdje napravljeno je u sklopu izložbe “Večernje druženje” koje je napravljeno u sklopu europskog projekta “Čakovec na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće” koje se pamti kao fino, raskošno i luksuzno razdoblje. Međutim, tako je živio mali broj bogatih ljudi, dok je većina ipak živjela skromno, gotovo siromašno.

Šporhet ili šparhet je u potpunosti originalan, a napravljen je u 19. stoljeću. Restauriran je i danas izgleda kao u vrijeme kada je izrađen.

– Muškarci su u to doba sjedili na kauču, ispijali viski i pričali o tome kako će se raspasti Austro-Ugarska, dok su žene pričale o modi ili jednostavno spavale. Televizora nije bilo, ali postojali su gramofoni i večeri su bile predviđene za ples – kaže nam kustosica.

Još je jedna zanimljivost vezana uz područje Međimurja. Naime, tamo su pronađene strojnice i drugo oružje iz Prvog svjetskog rata čije posljedice grad Čakovec i cijelo Međimurje nisu osjetili.

– Strojnice koje su pronađene vjerojatno su ostale prilikom povlačenje vojske, najvjerojatnije bugarske.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Međimurje je ponovno ostalo netaknuto, pa iz tog razdoblja nije pronađen niti jedan eksponat. No, u vrijeme Domovinskog rata strah od agresije iznjedrio je novu opasnost, pa su se građani počeli naoružavati.

Tom dijelu povijesti namijenjena je posebna prostorija muzeja u kojoj se mogu vidjeti prve vojne uniforme, pištolji ručne izrade, puške i druge stvari potrebne za obranu od agresora. Pogađate, Međimurje je ostalo netaknuto i za vrijeme tog rata.

Muzej Međimurja krije najskrivenije tajne međimurskog života kroz povijest, a najveću priču priča upravo dvorac koji je bio simbol moći i vlastelinstva nad cijelim Međimurjem. Iako su se njegovi vlasnici kroz povijest mijenjali, dvorac je zauvijek ostao kao temelj za sve povijesne priče koje su se u njemu i oko njega događale.