Citiranost ne znači puno, ali ipak znači

Piše
Iva Bucić

Jun 25, 2016

Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku jedina na listi najboljih

Nedovoljno je novca u znanosti i obrazovanju, to i nije neka tajna, jednako kao i činjenica da broj citata i nije neki pokazatelj uspješnosti.

Međutim, kažu da je lista QS University Rankings: Emerging Europe and Central Asia (EECA) jedan od najprestižnijih sustava za rangiranje sveučilišta, a rang listi sveučilišta u našoj regiji ovo je treće izdanje. S obzirom na prošlogodišnju listu, Sveučilište u Zagrebu napredovalo je za jedno mjesto, no u godinu dana pala mu je akademska i reputacija kao poslodavca, a opao je i utjecaj njegovih istraživanja te citiranost. Osijek je ove godine zasjeo na mjesto u rangu od 151 do 200.

Osim hrvatskih, u konkurenciji su se našla sveučilišta iz još 25 zemalja, a listom uvjerljivo dominiraju rusi. Ruska su sveučilišta zauzela 63 mjesta na listi 200 najboljih, a ove su godine zasjeli i na prva tri mjesta.

Ništa kontra Splita

Mada se nije našlo na EECA listi, prema  izvješću multinacionalne kompanije Thomson Reuters Sveučilište u Splitu najbolje je sveučilište u Hrvatskoj. Glavnu su ulogu u određivanju uspješnosti igrale važnost i prosječna citiranost znanstvenih radova, kojih je prošle godine na Sveučilištu u Splitu napisano 4420.

Broj znanstvenih radova na Sveučilištu u Splitu od 2000. do 2014. godine. Poseban je rast zabiljžen u razdoblju od 2008. do 2011. godine.

Analiza se izvodila na osnovi rezultata iz najraširenije baze podataka za vrednovanje znanstvene djelatnosti visokoznanstvenih institucija, Web of Science, i on-line akademskog indeksa citiranosti.
Mada istraživanje nije obuhvatilo pojedine fakultete, za rast rejtinga splitskog sveučilišta krivi su fakulteti medicine, fizike, strojarstva i kemije.

Splitsko sveučilište istu titulu nosi od 2012. godine, otkako je u stalnoj prednosti u odnosu na ostala hrvatska sveučilišta.

Što god mislili o ovoj vrsti određivanja uspješnosti sveučilišta, morate svejedno priznati da je impresivno da se neko naše sveučilište uopće upije među nekoliko tisuća konkurenata u Europi ili desecima tisuća u svijetu. Samo u Europi ima oko 4 tisuće visokoobrazovnih ustanova, a mnoge od njih sigurno, u odnosu na naša sveučilišta, raspolažu s ponešto više novca. Doduše, taj se nedostatak novca ponekad ipak osjeti, pa tako na listi 100 nainovativnijih europskih sveučilišta nije našao nijedan hrvatski predstavnik.