Zanimljivosti koje niste znali o stripovima

Piše
Dijana Šimunić

Sep 25, 2016

Stripovi su nekad bili omiljena zanimacija naših roditelja. Danas ih sve rjeđe možemo vidjeti na kioscima i u knjižnicama, ali oni i dalje postoje.

Kratka povijest stripova

Mnogi autori stripova tvrde da su se stripovi pojavili prije tisuću godina u Americi gdje su pretkolumbijski vojskovođe koristili trake duge i do desetak metara za detaljno opisivanje svojih osvajanja. Strip je nastao početkom 19. stoljeća, iako su se njegovi oblici javili mnogo ranije. Strip je dio epske priče iz pretkolumbijskog slikovnog spisa kojeg je 1519. godine otkrio Cortes. Stripovi u današnjem obliku pojavili su se na stranicama dnevnih novina u SAD-u, početkom 20. stoljeća. Slikama u nizu pridružio se tekst u oblačićima, balonima i drugo. Prikaz slike i teksta polako se s vremenom razvijao te postao strip koji poznajemo u današnjem obliku.

Zlatno doba stripa, kako ga nazivaju mnogi kritičari i povjesničari, počinje izlaskom prvog broja popularnog Supermana. 1938. godine magazin Action Comics na svojim je zadnjim stranicama počeo objavljivati pustolovine ovog superjunaka koji je i danas jedan od najpoznatijih heroja, tzv. heroja u tajicama.

Pixabay

Prvi stripovi kod nas

Stripovi su se u Hrvatskoj pojavili u 20. stoljeću, točnije 1935. godine. Njihov je začetnik bio Andrija Maurović koji je u zagrebačkom dnevniku Novosti u suradnji s Krešom Kovačićem objavio svoj prvi roman u slikama. Nakon što je izašao prvi nastavak, roman je postao strip koji je i danas poznat kao prvi hrvatski strip pod nazivom Vjerenica mača. Kasnije su stvorili još dva kultna vesterna Trojica u mraku i Sedma žetva. Pojavom ovih stripova listovi u Hrvatskoj počeli su redovito objavljivati stripove u nastavcima na svojim stranicama.

Obilježja stripa

Kod stripova je presudno ono vizualno, sve što je vidljivo treba privlačiti pažnju publike. Vrste stripova raznovrsne su, od znanstveno-fantastičnih, pustolovnih, humorističnih, povijesnih, kriminalističkih, ljubavnih do horora i erotike. Korijeni stripova su zapravo humorističnog žanra. Moderni tipovi nastali su iz humorističnih tvorevina, najviše karikatura, raznih doskočica i viceva. Još se i danas gotovo u svim dnevnim novinama objavljuju kratki, uglavnom smiješni stripovi. Najčešće govore o svakodnevnim problemima i trenutnoj situaciji u zemlji ili svijetu, a nalaze se na posljednjim stranicama.

1930-ih godina pojavio se realistički pustolovni strip. Ova se vrsta stripa ističe različitim opisima mjesta, područja te najčešće označava čovjekov san o budućnosti, čežnju za jednostavnijim vremenom i nastojanje da se uklopi u svijet u kojem živi.

Pixabay

Akcijski stripovi su najpopularniji

Tematika kriminalističkih stripova jest borba protiv nepravde, zločinaca, razvoj kriminala u zajednici i slično. Najpopularniji je podžanr akcije koji prikazuje akcijske junake koji se bore za bolje sutra. Dobro uvijek pobjeđuje zlo. Slike i ideje razlikuju se od autora do autora, ovisno o njihovim uvjerenjima, interesima i stavovima. Neki pišu isključivo jednostavne stripove, većinu stranica poklanjaju slikama. Drugi autori uključuju fabulu koja ima neka dublja značenja (seksizam, feminizam, pomoć u nevolji, ljubavne tragadije, nepravda u svijetu i slično).

Elementi stripa raspoređeni su redom. Prva je tema koja označava temeljnu ideju stripa, ono o čemu se u stripu radi. Sljedeći je kadar u kojem se tema stripa vizualizira zajedno s radnjom. On je zapravo okvir, a klasični redoslijed prikazivanja slike i teksta jest s lijevog nadesno. Kao kod snimanja, prikaz ljudi, stvari i pojava u stripu može biti u totalu, polutotalu, krupnom planu ili baziran na nekom detalju (izraz lica, držanje za ruke, suza koja se slijeva niz obraz i slično). Kombinacija različitih vrsta kadrova čini strip zanimljivijim, drži zainteresiranost čitatelja i privlači više pažnje.

Pixabay

Definicija stripa

Strip je zahtjevno definirati, naročito jer se odnosi na sam medij, a ne na njegov manji dio. On nije samo dio knjževne vrste koji dolazi u pojedinom izdanju. Strip je više od toga, umjetnost slijeda, nešto što se postepeno nadovezuje, gradi i razvija.

McCloud u svojoj knjizi Kako čitati strip kaže:

Stripovima se smatraju svi crteži i druge slike suprostavljene u namjerni slijed, s namjerom prijenosa informacije ili izazivanja estetske reakcije u čitatelja. Superjunaci u sjajnim šarenim kostimima, koji se u nizu nasilnih, uzbudljivih i senzacionalnih akcijskih scena bore protiv kukavnih zločinaca čija je jedina namjera pokoriti svijet.

R. C. Harvey strip je definirao kao spoj utemeljen na odnosu između teksta i kadrova s narativnim ciljem, pri čemu se osobita važnost stavlja na oblačić koji sadrži tekst.

Tko čita stripove – cure ili dečki?

Poznato je da su muškarci vizualni tipovi, više pažnje posvećuju onom što vide nego onom što čuju. Stoga ne čudi što su stripovi idealni za njih, imaju manje teksta, a više slike. Za razliku od muškaraca, žene su poznatije kao čitatelji ljubića, odnosno ljubavnih knjiga i romana. Stripovi uglavnom imaju naglasak na agresivnosti, borbi i sukobima koji nisu zanimljivi ženskom rodu, barem ne većini. Rijetko su u stripovima naglašene životne vrijednosti, majčinstvo, ljubavne priče i ostale miroljubive teme.

Osim toga, sve se više govori o seksizmu kada je riječ o filmu, televiziji, pa tako i stripu. Feminizam i zlostavljanje glavne su teme kod velikog broja stripova. Žene su prikazane kao sporedni likovi, naglašena je jedino njihova seksualnost zbog čega su se žene našle uvrijeđene. Zašto ne postoji više ženskih glavnih likova u stripovima? Možda je to jedan od razloga zašto ih žene odbijaju čitati.

Pixabay

Žene u stripovima su djeve u nevolji

U većini stripova prevladavaju muški likovi, naročito oni u glavnim ulogama. Superman, Spiderman, Batman, Alan Ford, Zagor, Kapetan Miki i drugi. U rijetkim se stripovima žena pojavljivala kao heroina i junakinja, a uglavnom je bila djeva u nevolji, netko koga superjunak spašava. Nekad se u stripovima snažne žene znaju pojaviti, ali onda one predstavljaju negativke.

Mnogi autori, najčešće arapskih zemlja, pišu isključivo za mušku publiku. Žene u stripu imaju sekundarnu ulogu objekta ili nemaju nikakvu važnost. Čak i kad ojačaju kao likovi, autori im daju negativan prizvuk. Zbog toga ne čudi da je većina dječaka čitala stripove, dok je to kod djevojčica bilo slabije izraženo. One su se više okretale knjigama, a manje časopisima i stripovima.

Žene i stripovi

Ljudi koji ne čitaju stripove redovito, zacijelo smatraju da stripove čitaju isključivo muškarci. Međutim, to nije točno jer se sve veći broj žena počeo zanimati za ovaj žanr. Pojavom i razvojem feminizma, žene su se počele zauzimati za svoje interese i protiv predrasuda koje su im bile namijenjene. Jedno je zasigurno i čitanje stripova. Dotad su se žene smatrale isključivo ranjivima i slabijima, dok se to s feminizmom okrenulo. Žene su dobile pravo glasa, sudjelovale su u određenim odlukama jednako kao i muškarci te su se počele zauzimati za svoje interese. Stripove su počele čitati žene svih naraštaja, od djevojčica do odraslih žena.

U anketi koju je 2012. provela internetska stranica stripovi.com pokazalo se da čak 32% ljudi koji čitaju stripove kupuje ih na kioscima. 20% ih kupuje u trgovinama za stripove, 5% na aukcijama, 2% na štandovima dok ih 7% uopće ne kupuje. Najveći postotak, 34 %, je onih koji stripove kupuju svugdje pomalo.

Sve se više na internetu mogu pronaći stranice na kojima ženska publika komentira i raspravlja o stripovima. Jedna od tih stranica jest Women write about comics na kojoj se može pronaći sve od recenzija, predstavljanja novih stripova do intervjua poznatih ženskih spisateljica tog žanra.

Pixabay

Žene su još uvijek manjina kada se radi o stripovima i njihovoj publici. Hoće li se to uskoro promijeniti, možemo samo nagađati. Po dosadašnjim iskustvima i istraživanjima, sve je manje područja u životu koja se dijele na muški i ženski dio. Zašto bi strip bio izuzetak? Važno je reći da stripovi nisu namijenjeni isključivo muškarcima, ali su na takav način koncipirani da ističu kao pozitivne muške osobine. Djevojke se osjećaju inferiorne i automatski odbijaju čitati stripove. Većinom se ističu fizičke osobine, snaga i mišići dok se ženstvenost i senzibilnost ipak ne smatra herojskom.

Ukoliko se autori stripova i dalje nastave truditi oko ženske populacije ističući kvalitetu, a ne samo zabavu, za nekoliko bi se godina čitateljstvo moglo izjednačiti. Do tada će se i dalje smatrati logičnijim da dječak čita stripove, a djevojčica ljubavne romane.

Marvelovi superheroji nastaju u Sarajevu 🙂