Bolonja napravljena na ho-ruk

Piše
Iva Bucić

svibnja 25, 2016

Nije za sve kriva Bolonja

Petnaest je godina prošlo otkako je kod nas započela implementacija Bolonje. Na panelu Edukacijskog naselja kao ključna dva problema u hrvatskoj inačici procesa, detektirani su nezapošljivost nakon završenog preddiplomskog studija i činjenica da ECTS bodovi rijetko pokazuju realno opterećenje studenata.

Bolonja je donijela puno toga pozitvnog, ali može još puno više, započeo je Andraž Šiler iz Studentske organizacije Slovenije i istaknuo da jednako kao u Hrvatskoj, ni u Sloveniji Bolonja nije provedena do kraja: – Podjela na preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij formalno postoji, ali sadržaj i koristi u velikoj mjeri nisu ostvarene.

S njim se složio i studentski pravobranitelj Matija Kikelj. Upozorio je kako Hrvatska ima najmanji stupanj zapošljivosti u Europi nakon završene 3 godine.

Tko danas slavi kad završi treću godinu? Prosječan naš student na studij gleda kao na petogodišnji studij. Nakon tri godine trebalo bi se razmišljati o nastavku studija ili o zaposlenju, ali koliko to studenata može? Puno je studenata na diplomskom jer nemaju druge opcije. Da postoji mogućnost zapošljavanja, velika bi većina to iskoristila, rekao je Kikelj, a Šiler dodaje: – I kod nas svi idu na diplomski. Ljudi onda kasnije upišu i doktorski jer ne nađu posla, čak i oni koji su jedva završili diplomski.

Ružica Beljo Lučić, bivša pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta koja je svojevremeno sudjelovala u uvođenju Bolonje, otvoreno kaže kako naprosto nisu imali dovoljno vremena za pisanje programa.

Mi smo skloni sve što ne valja u sustavu visokog obrazovanja povezivati s Bolonjom. Ali problem su neki propusti u sustavu, rekla je Ružica Beljo Lučić, bivša pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta i objasnila: – Radilo se brzo. Imali smo 2,3 mjeseca za sastaviti novi program. Nismo stigli razgovarati s tržištem rada, i na ho-ruk smo napravili Bolonju. Ali kroz europske fondove imamo instrumente kojima možemo provoditi reforme.

Studenti prisiljeni na zapošljavanje

Još jedan od problema s kojima se studenti susreću jest zaposlenje. Naime,gotovo svi studenti bez iznimke moraju raditi, pogotovo na diplomskom studiju, upozorila je Beljo Lučić, koja smatra kako studentima najveće financijsko opterećenje predstavlja plaćanje smještaja.

Kad bi studenti imali više domova, manje bi morali raditi, smatra Beljo Lučić, a članica upravnog odbora Europske studentske unije, Tijana Isoski, naglašava kako se studenti često koriste kao jeftina radna snaga.

Slična je situacija i u Sloveniji, kaže Šiler, koji svjedoči kako su troškovi života duplo veći od najvećih stipendija.

Prosječna je stipendija kod nas 150 eura, najveće su oko 190, što je veliki problem s obzirom na to da studenti mjesečno troše 500 ili 600 eura, rekao je Šiler. Na isti je problem upozorila i Isoski: – U čitavoj Europi, a posebno u našoj regiji, studenti su u nepovoljnoj financijskoj situaciji. Studenti su uglavnom prisiljeni raditi, a postavlja se pitanje kako to utječe na njihov studij, rekla je i dodala kako se ESU zalaže za to da sve studentske prakse budu plaćene.

Sveučilišni i stručni studiji ne mogu biti izjednačeni

Na Edukacijskom je naselju riječi bilo i o HKO-u, kojeg je Ustavni sud nedavno proglasio neustavnim.

HKO omogućuje da se netko bez četiri godine škole i mature upiše na stručni studij i stekne istu razinu kao netko tko je nakon četverogodišnje škole i mature završio sveučilišni studij. To bi urušilo cijeli sustav. Nije isto opterećuje li se gimnazijalca maturom ili nekoga s trogodišnjom školom. Nije isto ni opterećuje li vas sveučilišni profesor ili stručni predavač, rekao je Tonči Lazibat, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu.

Izjednačavanje stručnih i sveučilišnih studija usporedio je Lazibat s izjednačavanjem kanadera i Boeinga 747: –  Ja ne kažem da je jedno ili drugo manje važno, ali ne može se izjednačiti nešto što nije isto, zaključio je.

Uskoro natječaj za stipendije NZPUSS-a

Otkriveno je kako bi se uskoro trebao raspisati i natječaj Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu (NZPUSS).

S Nacionalnom su se zakladom dogodile neke stvari. Najprije je ravnatelj podnio ostavku, novog se nije izabralo, formirana je nova uprava. Sad će se konačno imenovati v.d. ravnatelja i krenut će se s natječajem, rekla je Ivana Krznar iz MZOŠ-a.

Edukacijsko je naselje bilo organizirano u sklopu Scool festa, a večeras se nastavlja koncertima u dvorištu SC-a. Sve informacije o ovoj devetodnevnoj manifestaciji potražite na Facebooku i webu.

Naslovna foto: Facebook