Konferencija: Mladi bez granica

Piše
Ana Leko

Sep 29, 2015

Danas se u Kući Europe održala konferencija Mladi bez granica? Specifični problemi kao heterogene skupine na tržištu rada. Na konferenciji su sudjelovale Maja Gergorić i Irena Velimirović iz inicijative Za rad spremne, Dora Levačić iz BRID-a (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), te Martina Horvat iz GONG-a.

Projekt Za rad spremne provodi Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) u suradnji s partnerskim organizacijama – Hrvatski zavod za zapošljavanje, područni ured Krapina te Mreža udruga Zagor.

Projekt Za rad spremne nastao je 2013. godine, a pokrenule su ga sudionice projekta Mlade žene mijenjaju svijet. Projekt se provodi na području Grada Zagreba i Krapinsko-Zagorske županije u razdoblju od studenog 2014. godine do studenog ove godine.

S obzirom da je u veljači 2014. godine stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosila 49 % ovim se projektom želi utjecati na kvalitetu života mladih koji nisu u sustavu obrazovanja i osposobljavanja te koji su nezaposleni. Projektom Za rad spremne želi se kroz niz aktivnosti doprinijeti podizanju kvalitete života mladih provedbom edukativnih programa.

Maja Gergorić

Projekt Za rad spremne obuhvaća istraživanje, informiranje, zagovaranje, senzibiliziranje lokalne zajednice i rad s mladima. Provodit ćemo i Klubove za zapošljavanje mladih žena koji će osnažiti polaznice za aktivno traženje posla te im dati nova znanja i vještine. Osim toga, mladi će dobiti osnovna znanja o radničkim pravima i obavezama te ravnopravnosti spolova na radnom mjestu – u pozdravnom govoru istaknula je Maja Gergorić.

Dora Levačić iz BRID-a govorila je o problemima mjera aktivne politike zapošljavanja, odnosno aktivne politike tržišta rada te je definirala njihovu ulogu u odnosu na nezaposlenost.

Aktivna politika tržišta rada obuhvaća potpore za zapošljavanje, mjere obrazovanja i usavršavanja te usluge službe za zapošljavanje. U načelu, mjere aktivne politike tržišta rada mogu rezultirati pozitivnim učincima poput manje nejednakosti na tržištu rada i povećanja zaposlenosti. Međutim, uspješnost aktivne politike tržišta rada ovisi o potražnji za radom, tj. postojanju radnih mjesta, a upravo je nedovoljan broj radnih mjesta ključni uzrok nezaposlenosti u Hrvatskoj.

Kada se govori o nezaposlenosti, kako ističe Dora Levačić, vrlo se često spominje problem neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada, no to je gotovo potpuno zanemarivo u situaciji kada naprosto nema dovoljno radnih mjesta, zbog čega se obrazovanje nema s čime niti uskladiti. Politika zapošljavanja u širem smislu trebala bi koordinirati niz politika koje zajednički rade na razvojnoj strategiji i stvaranju radnih mjesta. U Hrvatskoj takva politika izostaje, zbog čega aktivna politika tržišta rada sama za sebe ne može stvoriti značajan utjecaj na razinu nezaposlenosti. Stavljanje naglaska na “neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada” u takvom kontekstu navodi na krivi trag.

Dora Levačić

Levačić je govorila i o trivijalnosti čestih objašnjenja nezaposlenosti mladih njihovim manjkom radnog iskustva, te je objasnila da ključ u rješavanju nezaposlenosti mladih ne može biti pružanje radnog iskustva, kao u slučaju mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Manjak radnog iskustva predstavlja prepreku za zapošljavanje samo u situaciji kada je broj radnih mjesta nedovoljan, a broj mladih koji traže posao velik, pa poslodavci pri odabiru novih zaposlenika mogu mladima postavljati uvjete poput višegodišnjeg prethodnog radnog iskustva.

Dakle, ključni problem se i u slučaju nezaposlenosti mladih nalazi u manjku potražnje za radom, odnosno nedovoljnog broja radnih mjesta, a ne na strani ponude rada, odnosno samih mladih.

No čak i unutar ovih ograničenja, aktivna politika tržišta rada može postići barem to da privremeno pomogne najugroženijim skupinama na tržištu rada, no na primjeru mjere Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa Levačić je pokazala neke od mogućih neželjenih posljedica lošeg odabira korisnika mjere.

Martina Horvat iz GONG-a postavila je konkretna pitanja poput imaju li mladi razvijene kompetencije, kako razviti njihove kompetencije i doprinosi li volontiranje i društveno koristan rad većoj zapošljivosti.

Martina Horvat

Izuzetno je važno razvijati građansku kompetenciju što podrazumijeva sudjelovanje u socijalnom i društvenom dijelu života te razumijevanje kodeksa ponašanja. U Hrvatskoj su velike razlike u kompetencijama među mladima. Zapravo smo s jedne strane na vrlo niskoj razini po tom pitanju, a s druge strane se ističu mladi koji postižu impresivne rezultate poput debatista koji su nedavno pobijedili na međunarodnom natjecanju ili brojnih informatičara.

Zasigurno je bitno podići građanske kompetencije na viši nivo, ali to ne garantira uspješnu tranziciju iz obrazovanja na tržište rada, jer dolazimo do onog osnovnog problema ponude i potražnje prilikom zapošljavanja – zaključila je Martina Horvat.

Istraživanje Mladi na tržištu rada predstavila je Irena Velimirović. Istraživanje je obuhvatilo gotovo 3000 osoba, većinom žena. Osnovni problem kod mladih koji se nekako uspiju zaposliti je ugovor na neodređenu, te nestalni i nesigurni oblici rada.

Irena Velimirović

Osim svih tih problema primjetna je i rodna razlika – muškarci su zatupljeniji među onima koji rade na ugovore na neodređeno te dominiraju u privatnom sektoru, dok su žene češće zaposlene putem ugovora na određeno vrijeme te češće rade u državnoj službi i civilnom sektoru. Bez obzira na to što žene postižu bolje rezultate tijekom školovanja, češće su obrazovanije od muškaraca i dalje zarađuju manje od muških ispitanika ovog istraživanja – rezimirala je Irena.

Nakon konferencije održavale su se radionice koje su bile zatvorene za širu javnost, a bavile su se temama premošćivanja regionalnih razlika, volontiranje i studentski poslovi te problemima prilikom prvog zapošljavanja.

Nadamo se da će sudionici imati velike koristi od radionica i da će se lakše snaći i implementirati na tržište rada. Sretno! 🙂