Što je uopće poslijediplomski studij i tko to upisuje?

Piše
Iva Bucić

Nov 29, 2016

Godišnje u Hrvatskoj otprilike četiri tisuće najboljih studenata i studentica s diplomskih studija koji se planiraju baviti znanošću, ostati raditi na fakultetu ili pak pokrenuti svoj posao, odluči upisati poslijediplomski studij.

Nakon diplomskog studija na raspolaganju imate dvije vrste poslijediplomskih studija – doktorski i specijalistički. Dok je prvima zadaća stvaranje novih i relevantnih znanja, drugima je u fokusu povećanje stručnih znanja, vještina i kompetencija. Specijalistički studij traje dva, tri ili četiri semestra, a završetkom stječete akademski naziv sveučilišni specijalist (univ. spec.). Doktorski studiji, s druge strane, traju tri godine i završetkom stječete akademski stupanj doktora znanosti (dr.sc.) ili umjetnosti (dr. art.). Lani je među najviše specijalističkih i doktorskih  radova napisano u područja društvenih znanosti (71 posto) i u biomedicini i zdravstvu (17 posto).

Mada školarina za poslijediplomski studij iznosi uglavnom nekoliko desetaka tisuća kuna, čak 60 posto kandidata lani je samostalno pokrilo troškove. Za trećinu njih školarinu je platio poslodavac, a za 1,5 posto Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Samo na UNIZG-u više od 200 poslijediplomskih

Doktorski studij najviši je stupanj formalnog obrazovanja, a za razliku od preddiplomskih i diplomskih studija ne temelji se na učenju već na istraživanju. Upisom na doktorski studij postajete doktorand i odlučujete se za usko područje znanosti kojim se želite baviti i u kojem želite biti stručnjak. Na temelju znanstvenog istraživanja napišete doktorski rad na temelju kojeg se procjenjuje vaša kompetentnost za provođenje samostalnog, izvornog i za znanost ili umjetnost važnog istraživanja.

Ove se godine samo na Sveučilištu u Zagrebu izvode 63 doktorska i 146 specijalističkih studijskih programa. Ured za doktorske studije i programe Sveučilišta u Zagrebu tijekom godine za doktorande organizira radionice gdje možete naučiti kako razviti mrežu potencijalnih suradnika, kako prijaviti projekt, kako komercijalizirati rezultate istraživanja i još mnogo toga.

Više informacija potražite u Vodiču kroz doktorski, odnosno specijalistički studij Sveučilišta u Zagrebu.

Komentari