Hrvati će u svemir tek kada krenu masovniji turistički letovi

Piše
Mateo Galić

Jan 11, 2021

Nagradu je dobila za znanstvene doprinose u području fizike Sunca te svemirske prognostike.

EGU je vodeća organizacija za istraživanja Zemlje, planeta i svemira u Europi koja okuplja preko 20 tisuća članova diljem svijeta, koji su profesionalno angažirani ili povezani s geoznanostima, uključujući studente i umirovljene seniore. Svojim programom nagrada i medalja EGU svake godine odaje priznanje istaknutim znanstvenicima za njihov izvanredan istraživački doprinos u istraživanjima Zemlje, planeta i svemira, prepoznajući nagrađene kao uzore za poticanje sljedeće generacije geoznanstvenika.

Mateja Dumbović rođena je i odrasla u Zagrebu, gdje je i upisala studij fizike na zagrebačkom PMF-u. Pred kraj studija upoznaje dr. sc. Bojana Vršnaka s Opservatorija Hvar, kod kojeg upisuje izborni predmet iz fizike plazme i fizike Sunca.

– Kod njega sam i diplomirala upravo na temu Sunčevih oluja, nakon čega sam se i zaposlila na Opservatoriju Hvar, isprva kao suradnik na raznim EU projektima, a kasnije i kao znanstveni novak. Doktorat sam također izrađivala pod mentorstvom dr. sc. Bojana Vršnaka na zagrebačkom PMF-u iz teme vezane za Sunčeve oluje, što nije ni čudno budući da je Bojan svjetski priznati stručnjak za Sunčeve oluje. To je potvrđeno i nagradom Kristian Birkeland za svemirsku prognostiku i svemirsku klimatologiju, koju je dobio prije nekoliko godina, otkriva nam naša sugovornica.

OPASNE SUNČEVE OLUJE

U završnoj fazi izrade doktorata dr. Vršnak je Mateju nominirao za nagradu „Za žene u znanosti“ L’Oreal-a Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti TE Rektorskoga zbora Republike Hrvatske. Ta nagrada uvelike joj je, kaže, pomogla i da osvoji prestižnu stipendiju Marie Curie Sklodowska za vlastiti projekt koji je provela na Sveučilištu u Grazu pod voditeljstvom dr. sc. Manuele Temmer.

Inače, Opservatorij Hvar ima dugotrajnu snažnu povezanost baš sa Sveučilištem u Grazu, a zanimljiva činjenica je da je dr. Temmer svoje poslijedoktorsko usavršavanje provela u Zagrebu, pod voditeljstvom dr. Vršnaka, nekih desetak godina ranije. Nakon završetka projekta iz Graza, prošle godine Mateja se vraća natrag u Zagreb te se zapošljava kao znanstveni suradnik na Opservatoriju Hvar, gdje radi i danas.

Godišnju nagrade Arne Richter za 2021. godinu dobili ste za doprinose u području fizike Sunca te svemirske prognostike. Što to točno znači, čime se točno bavite?

Fizika Sunca je grana astrofizike koja se bavi proučavanjem Sunca, koja uključuje proučavanje procesa unutar Sunca,  ispod njegove vidljive površine, u Sunčevoj atmosferi te nastavku Sunčeve atmosfere kroz čitav Sunčev sustav do granica područja utjecaja Sunca, koje se naziva Heliosfera. Ja se zapravo bavim proučavanjem procesa u Sunčevoj atmosferi i njihovim posljedicama u Heliosferi. Sunce je aktivna zvijezda, čija aktivnost utječe na čitavu Heliosferu, uključujući planete pa tako i Zemlju. Dakle, Heliosfera je dinamična i pod utjecajem Sunčeve aktivnosti. Slično kako meteorolozi nastoje shvatiti i predvidjeti stanje atmosfere u određenom trenutku i na određenom mjestu, znanstvenici koji se bave svemirskom prognostikom, svemirski prognostičari ako želite, nastoje shvatiti i predvidjeti stanje Heliosfere u određenom trenutku i na određenom mjestu. Slično olujama na Zemlji, u Heliosferi također postoje Sunčeve oluje, koje nastaju u Sunčevoj atmosferi i mogu prijeći velike udaljenosti, proširiti se do samih rubova Heliosfere.

Dupli solarni teleskop na Opservatoriju Hvar.
Foto: Jaša Čalogović

Otkad ste bavite svemirom i kada ste znali ćete završiti u ovome znanstvenome području?

Za razliku od većine svojih kolega s Opservatorija Hvar, nikad se nisam bavila amaterskom astronomijom niti sam bila posebno zainteresirana za astrofiziku u ranijim godinama studija. Zapravo me u svijet astronomije i astrofizike uveo Bojan te mi do izrade diplomskog rada nije bilo ni na kraj pameti da bi mogla završiti u ovome području.

Koliko Hrvati znaju u svemiru, nebeskim tijelima…?

Pa to je teško reći. Ni osobno nemam osjećaj da znam puno o svemiru, svakako manje nego što bih htjela. Mislim da je neko globalno poznavanje svemira u skladu s informacijama koje se uče u sklopu školskog kurikuluma, a individualno znanje o svemiru i nebeskim tijelima će najviše ovisiti koliko je pojedinac zainteresiran za temu. Uz poznavanje osnovne fizike lako se savladaju astrofizika i astronomija, a tu naravno glavnu ulogu igraju entuzijasti, popularizatori znanosti, astronomska društva.

OBRAZOVANJEM PROTIV TEORIJA ZAVJERA

Što mislite, koliko će vremena proći prije nego prvi Hrvat otputuje u svemir?

Statistički gledano, Hrvata na svijetu ima jako malo, pa nije baš vjerojatno da će prvi Hrvat otputovati u svemir prije nego se uspostave neki redovitiji i masovniji, npr. turistički letovi. Stvarno ne bi mogla procijeniti kad bi to moglo biti.

Danas, u 2021. godini, kada teleskopima gledamo sve dublje u svemir, kada planiramo put na Mars, još uvijek postoje oni koji sumnjaju da smo se ikada spustili na Mjesec. Kako to komentirate?

U posjeti Solarnom opservatoriju Udaipur u Indiji

Imate li osjećaj da sve manje gledamo u nebo, a sve više (previše) u ekrane naših mobitela, tableta, raznih drugih gadgeta?

Logično mi je da se s razvojem tehnologije mijenja i način života. Način života koji su vodili moji roditelji u mojim godinama i kakav ja vodim su vrlo različiti, a o bakama i djedovima da i ne pričam. Ne smatram da je to nužno loše, dapače, mislim da mi danas imamo puno više mogućnosti od naših predaka. I dalje možemo gledati u nebo, ako to želimo, a pametni telefoni, tableti i ostalo nam u tome mogu i pomoći.

Ovo ljeto cijela je planeta uživala u pogledu na svemirskog putnika – komet Neowise. Hoćemo li u narednim godinama imati prilike vidjeti nešto slično?

Moram priznati da baš i ne pratim vijesti vezane uz komete, tako da ne bih znala. To bi prije bilo pitanje za mog kolegu Ivicu Skokića, koji je i napravio prekrasnu fotografiju kometa NEOWISE iznad Zagreba objavljenu na stranicama Opservatorija Hvar.

S kolegicama sa Sveučilišta u Grazu u posjeti Opservatorija Lomincky štit u Slovačkoj na 2634m

Što biste poručili srednjoškolcima, pogotovo srednjoškolkama, koje još biraju zanimanje – zašto izabrati geoznanost, astronomiju, proučavanje svemira?

Vjerojatno sam subjektivna po tom pitanju, ali smatram da je ovo jedan od zabavnijih i zanimljivijih poslova kojim se čovjek može baviti. U opisu mog posla je otkrivati i učiti nove stvari, komunicirati s kolegama koji dolaze iz različitih dijelova svijeta i kultura, putovati… A opet, s druge strane, istovremeno vas grije topli osjećaj kako ste kao znanstvenik mali kotačić mehanizma koji doprinosi znanju i razvoju cijelog čovječanstva!

Opservatorij Hvar

Suradnja s više od 50 svjetskih institucijaOpservatorij Hvar ustrojstvena je jedinica Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija je osnovna djelatnost znanstveno-istraživački rad iz područja prirodnih znanosti, znanstvenih polja fizike i geofizike, znanstvena grana astronomija i astrofizika. Uredi Opservatorija Hvar nalaze se u prostorijama Geodetskog fakulteta u Zagrebu, dok se istraživačka infrastruktura (teleskopi) nalaze na otoku Hvaru, na brdu Napoljun, u neposrednoj blizini grada Hvara.

Opservatorij Hvar. Foto: Jaša Čalogović

Prema području istraživanja, podijeljeni su u dvije grupe od koji se jedna bavi istraživanjima zvijezda, koristeći 65cm fotometarski te 1m optički teleskop, a druga fizikom Sunca, koristeći dupli solarni teleskop te opažanja satelita. Određeni dio istraživanja je stoga vezan i uz terenski rad na spomenuta tri teleskopa smještena na Hvaru, za koja se brine tehničar Toni, jedini s Opservatorija Hvar koji na Hvaru i živi.

Od samih početaka, otprije gotovo 50 godina, Opservatorij Hvar je njegovao suradnju sa stranim znanstvenicima te razvijao kolaboracijsku mrežu, koja danas broji više od 50 institucija u cijelome svijetu. Opservatorij Hvar je oduvijek vrlo aktivan u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, što se između ostaloga očituje u redovitom međunarodnom znanstvenom skupu „Hvar Astropysical Colloquium“. Svakako valja spomenuti i međunarodne znanstvene skupove i radionice koje organiziraju, te objavljivanje u znanstvenom časopisu Central European Astrophysical Bulletin koji je indeksiran u NASA astrophysics data system bazi.

Izvor: universitas-portal.hr