Studiranje u Hrvatskoj je luksuz

Piše
Iva Bucić

svibnja 23, 2016

Iz državnog je proračuna prošle godine za visoko obrazovanje potrošeno nešto više od 2,7 milijardi kuna, od čega je najveći dio potrošen na plaće zaposlenih i materijalne troškove. Na subvenciju školarina, s druge strane, potrošeno je svega 8 posto iznosa.

Treba biti svjestan da je visoko obrazovanje u Hrvatskoj u potpunosti dostupno samo studentima boljeg materijalnog stanja, upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović u izvješću za prošlu godinu.

Ruku pod ruku s činjenicom da financijsko stanje studenata nije najblistavije, dolazi i upozorenje da subvencionirani studentski smještaj ostvaruje tek 11 posto studenata. Uporedbe radi, Slovenija subvencionira 16, Mađarska 25, a Švedska 31 posto studenata.

Što se stanja na burzi tiče, najviše je nezaposlenih sa završenom trogodišnjom školom, a sa završenim fakultetom na posao čeka 7 posto osoba.

Na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, bilo je prošle godine 18 597 osoba.  Od te je brojke njih 40 posto visoko obrazovano, a 30 posto imalo je završen prvi stupanj fakulteta ili stručnog studija.

Pravobraniteljica je upozorila i na jaz između obrazovanja i tržišta rada. Studenti se, naime, često tuže na bolonjski proces, te ističu neusklađenost kompetencija koje se steknu obrazovanjem s onim koje se traže na tržištu rada. Također, studenti i studentske organizacije pritužuju se na nedovoljnu prepoznatljivost prvostupnika na tržištu rada.

Cijelo izvješće pročitajte na ovom linku.