Znamo li što je spavanje?

Piše
x-ica tim

Jun 27, 2019

Svi znamo što je spavanje. Svi znamo kakav osjećaj stvara spavanje. Značenje riječi spavanje ne propitkujemo, ne moramo gledati njegovo značenje u rječniku, ali znamo li zaista što spavanje jest?

Što nam se događa kada spavamo?

Prije nego što se spavanje proučavalo sa znanstvenog aspekta, smatralo se da je spavanje stanje u kojem se sve usporava i staje. Pojam sve uključivao je i naše tijelo i naš um.

No, takva teza je sve samo ne točna. Istina je da se naše tijelo manje pomiče i da proizvodimo manje zvukova tijekom spavanja, ali daleko od toga da išta u nama staje. Tijekom spavanja u našem mozgu i umu događaju se brojne promjene koje se ne mogu objasniti odsutnošću aktivnosti. Zapravo, naš mozak ispaljuje neurone 5-10 puta češće u određenim stadijima spavanja nego kada smo budni, što znači da naš mozak tada radi brže. Zanimljivo, zar ne?

Zašto spavamo?

Zašto nam je san potreban jedno je od najčešćih pitanja, kako laika, tako i znanstvenika. Kako se stoljećima smatralo da je spavanje stanje neaktivnosti, onda bi logičan odgovor, na pitanje zašto spavamo, bio zbog odmora.

Međutim, taj odgovor vjerojatno je pogrešan unatoč tomu što nekolicina znanstvenika i dalje podržava to stajalište. Tu tezu pobija činjenica da više aktivnosti tijekom budnosti ne jamči veću količinu spavanja, kao što ni veća količina spavanja ne smanjuje potrebu za spavanjem, naprotiv, povećava je. To najbolje znamo iz svakodnevnog života gdje neki ljudi uvijek spavaju određen broj sati, drugi se bude uvijek u isto vrijeme neovisno kada su legli, treći se pak bude sve pospaniji što duže spavaju, itd. Zapravo, većina odgovora na pitanje zašto spavamo su samo teorije, ne činjenice.

Što su mehanizmi spavanja?

Sve dok se vjerovalo da je spavanje stanje neaktivnosti koje nam je potrebno zbog odmora, nitko se nije pretjerano zamarao mehanizmima spavanja, odnosno pitanjima kako uopće spavanje započinje i kako se održava. Kada bi teza o neaktivnosti i odmoru bila točna, odgovor na pitanje mehanizama spavanje bio bi da se naš mozak umorio i jednostavno prestao raditi. No, to je očigledno netočno!

Iako ne znamo sve odgovore na pitanje kako spavanje funkcionira, sa sigurnošću znamo da se ono ne događa zbog manjka ostalih aktivnosti. Također, postoje mehanizmi u mozgu koji omogućuju trajanje spavanja. Na primjer, ako su oštećeni određeni dijelovi mozga koji imaju ulogu u procesu spavanja, ono rezultira smanjenjem trajanja spavanja ili potpunom eliminacijom nekih od stadija spavanja. Stoga, jedno je sigurno – mozak je ključan u našem procesu spavanja.

Što je s dnevnom pospanošću?

Dnevna pospanost nešto je sa čime se svaka osoba susreće. Neki više, neki manje, ali svi znamo što taj pojam označava. On je predmet proučavanja mnogih znanstvenika, u nadi pronalaska odgovora je li bolje zatomiti dnevnu pospanost, ili joj se predati? Dobra vijest je da odgovor postoji i da on ide u prilog svim pospancima. Dnevna pospanost javlja se zbog neispavanosti, odnosno nedostatka spavanja. Stoga, rješenje problema jest nadoknaditi propušteno i odspavati u bilo koje vrijeme kada nam se potreba javi. No, kao i u svemu, postoji caka. Kako bi dnevni odmor bio najučinkovitiji, potrebno je odspavati svega 20 minuta.

Nakon svega možemo zaključiti da je spavanje itekako potrebno, ali da čovjek nije samo pasivni sudionik spavanja, već nam se tijekom procesa spavanja, u tijelu i mozgu, događaju nevjerojatne stvari koje možda nikada neće biti u potpunosti otkrivene i objašnjene. Optimalno trajanje spavanja varira između 7-9 sati, ali ono nije pravilo jer, kao i u svemu, postoje individualne razlike među ljudima u optimalnim satima spavanja.

Dobra vijest za sve, pogotovo studente koji su nerijetko neispavani, jest da u samo 20 minuta dnevnog odmora možemo poboljšati funkcioniranje i značajno smanjiti osjećaj umora.

Komentari