Konformizam – koliko je važno biti poput drugih?

Piše
x-ica tim

Dec 20, 2018

Je li moguće biti dio grupe, a ostati svoj? Što je konformizam i je li negativna konotacija te riječi opravdana? Koliko nas želja za socijalizacijom zapravo oblikuje? U idućim redovima pokušat ćemo odgovoriti na ta, i još mnoga pitanja. 

Ljudi su socijalna bića – živimo jedni s drugima, radimo jedni s drugima, družimo se, jedemo i učimo skupa, zapravo većinu akcija koje poduzimamo, poduzimamo u društvu drugih. U našoj je prirodi potreba za drugom osobom, i to ne samo u romantičnom smislu, zato cijeloga života, gdje god se nalazili i što god radili, svjesno ili nesvjesno tražimo odgovarajuće osobe koje će nas pratiti, ili koje ćemo mi pratiti. Stoga, je li ispravo zaključiti da je konformizam u ljudskoj prirodi?

Što je konformizam?

“Kada ljudima date slobodu da rade što žele, oni obično imitiraju jedni druge.” – Erik Hofer

Ako konformizam želimo definirati možemo reći kako je ono promjena u ponašanju zbog stvarnog ili zamišljenog utjecaja drugih. I zaista, ako se prisjetimo situacija u kojima smo se konformirali, moći ćemo odrediti je li tadašnje konformiranje bilo zato jer su drugi zaista utjecali na nas, ili je utjecaj drugih bio naš utisak.

Svatko će za sebe uglavnom reći da nije sklon konformizmu, i da bi se konformirao isključivo kada ne bi imao izbora, međutim to nije posve točno. Istina je da se konformiramo svakodnevno, no kada nije riječ o važnim i velikim pitanjima, mi to ni ne primjećujemo. Zapravo, konformiranje je u ljudskoj prirodi, ono je normalno, prihvatljivo i svi to radimo kako bismo se ugodnije osjećali u skupini kojoj želimo pripadati, pa zašto onda pojam konformizam ima negativnu konotaciju? Kako bismo pokušali pronaći odgovor na to pitanje, za početak pogledajte zabavni video koji slijedi.

Sada kada ste pogledali video i, vjerujemo, dobro se nasmijali možemo raspraviti zašto se djevojka u videu tako brzo i lako konformirala. Dotična navodi kako je to učinila jer je vjerovala da je to ispravno s obzirom da su svi oko nje ustajali na pojavu specifičnog zvuka, na taj način se osjećala dijelom grupe i bilo joj je mnogo ugodnije. Logično, zar ne? I ne samo da se konformirala, ona je usvojenom ponašanju naučila novu skupinu ljudi. I zaista, jedan od najčešćih razloga zašto se konformiramo je da bi osjećali da pripadamo tamo gdje se nalazimo. Je li to problem? Problem nastaje onda kada se konformiramo, a da nam posljedice istog stvaraju nelagodu ili se kose s našim stavovima ili načelima. No, hoće li nas to spriječiti da se konformiramo?

Kada konformizam nije dobar?

Kao što smo već rekli, konformizam nije dobar onda kada naš osjećaj vezan uz njega nije pozitivan. Ako smo se našli u društvu gdje se treba odlučiti što će se piti, pivo ili vino, gdje svi žele pivo, dok mi volimo oboje, ali trenutno bi radije pili vino. No ostatak društva od nas očekuje da se prilagodimo jer ne možemo uzeti oboje, što ćemo učiniti? U ljudskoj je prirodi da ćemo se prilagoditi većini i piti pivo i zapravo u ovakvoj situaciji nećemo ni razmišljati kako smo se konformirali jer smo zadovoljni ishodom – pijemo piće koje volimo.

Međutim, svakodnevno se događaju brojne situacije u kojima se osoba konformira, a da to ne želi. Uzmimo isti primjer kao maloprije, ali ovaj put s jednom razlikom – mi ne volimo pivo. Hoćemo li se svejedno prilagoditi većini ili ćemo se izboriti i piti vino? Univerzalni odgovor na ovo pitanje ne postoji jer izbor ovisi o osobi – neki će se lako izboriti za sebe i neće se zbog toga osjećati izopćenim, drugi će se izboriti, ali će se osjećati kao izopćenik, a treći će, u želji da izbjegnu osjećaj izopćenika prilagoditi se i piti piće koje ne voli. Scenarij koji odabiremo ovisi o tome što za nas predstavlja najbolji ishod koji će rezultirati pozitivnim osjećajem vezano uz sebe samoga ili/i pripadanjem grupi.

Ipak, naš primjer je svakodnevan i banalan, ali što kada moramo odlučiti između vlastitih uvjerenja i pripadanja grupi kada je riječ o velikim stvarima i životnim odlukama?

Kako se oduprijeti konformizmu?

“It’s not your job to like me – it’s mine!” – Byron Katie

Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan. No, kao pojedinci željni oblikovanja i očuvanja vlastitoga identiteta možemo učiniti dvije stvari:

  1. Informirati se i formirati vlastite stavove!
  2. Ne bojati se istupiti iz gomile!

konformizam

Što više informacija imamo, to će naši stavovi biti čvršći jer imamo temelje na kojima smo ih gradili, i samim time smo sigurniji u sebe i lakše ćemo braniti vlastita uvjerenja. Ne bojati se istupiti iz gomile možda zvuči lako ili teško, ali u situacijama možemo procijeniti koje su posljedice ako istupimo. Hoćemo li zaista biti izopćeni? Hoće li nas društvo gledati drugačije ako se odlučimo piti vino iako svi piju pivo? U ljudskoj je prirodi misliti kako nas društvo može odbaciti zbog najmanje sitnice, ali u realnosti to nije baš tako i zato se ne trebamo bojati zauzeti za sebe, ili pronaći one koji s nama dijele iste vrijednosti.

Zato, važno je znati da slijepo prihvaćanje tuđih uvjerenja ili ponašanja nas ne čini dijelom grupe, niti nas ne prihvaćanje čini ne pripadnikom iste. Također, konformizam nije nužno loš, ali on uvelike utječe na našu socijalizaciju i zato – budi dio grupe, a ostani svoj!

Foto: MartaMinic, google images

Komentari