Diskriminacija 45 000 studenata stručnih studija

Piše
Ivona Radić

Jul 05, 2015

Povodom pokretanja inicijative „Hrvatski studenti traže jednaka prava kao kolege iz Europske unije“, porazgovarali smo s predsjednikom Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH, Karlom Kolesarom.

Cilj kampanje usklađivanja prava hrvatskih studenata sa studentima iz EU je izjednačavanje statusa titula sveučilišnih i stručnih studija izmjenom Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Glavni razlog pokretanja ove inicijative jest direktna diskriminacija 45 000 studenata stručnih studija i činjenica da titule stručnog specijalista koje pojedinci stječu završetkom ovih studija nisu prepoznate na tržištu rada.

Predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske i student druge godine specijalističkog diplomskog stručnog studija Menadžmenta održivog razvoja turizma na Veleučilištu VERN’, Karlo Kolesar, pojasnio nam je razlog pokretanja ove inicijative.

Vijeće je pokrenvijeće karlo kolesarulo inicijativu jer je ona bila u planu i programu rada za ovu akademsku godinu. Smatramo da studenti veleučilišta i visokih škola trebaju biti jednako pozicionirani kao i svi studenti u Hrvatskoj i da trebaju imati jednaka prava. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji gdje studenti stručnog studija završetkom specijalističkog studija imaju takve titule koje nisu prepoznate u Hrvatskoj, a pogotovo ne vani. Smatramo da ne postoji nikakav razlog ili argument zašto bi se na takav način otežavala pozicija mladim ljudima koji završavaju diplomske studije pri ulasku na tržište rada jer to nije nikome u interesu, ni tržištu rada, a zasigurno nije u interesu studenata.

Tijekom proteklih dana u javnosti je odjeknuo natječaj zaklade Adris za pripravništvo i zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih ljudi. Prema uvjetima natječaja, osobe koje su završile stručne studije nemaju pravo prijave na natječaj te su, prema mišljenju Vijeća, time a priori degradirane u odnosu na druge titule u visokom obrazovanju. Iako smatra natječaj izvrsnom inicijativom, Vijeće je ovom prilikom dobilo dodatnu potvrdu opravdanosti i nužnosti vlastite kampanje izjednačavanja studenata stručnih i sveučilišnih studija na diplomskoj razini i prostor za dodatnu senzibilizaciju javnosti o važnosti ovog problema u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja. Karlo Kolesar je u ime Vijeća izjavio da daljnje čekanje i odgađanje promjena samo otvara mogućnost da studenti stručnih studija nastave biti diskriminirani.

Osobno znam da su moji kolege koji imaju titulu stručnog specijalista lošije prošli u procesima zapošljavanja i uopće prepoznavanja na tržištu kod poslodavaca.

Važnost ove inicijative potvrđuje činjenica da studenti stručnih studija čine 20% studentske populacije, točnije, radi se o otprilike 45 000 studenata na državnim i privatnim stručnim studijima sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. Budući da titula prvostupnika nije prepoznata na tržištu rada, oni koji završe preddiplomski studij zasigurno će upisivati i diplomsku razinu studija te će se time broj studenata na stručnim studijima povećavati.

Ovaj oblik diskriminacije, tj. nezahvalna specifičnost tog naziva, indirektno utječe i na studente preddiplomskih studija jer se na taj način utječe na njihovu odluku hoće li upisivati stručni specijalistički studij, rekao je Kolesar.

U Vijeću smatraju da je jedan od uzroka neusklađenosti sustava visokog obrazovanja i tržišta rada to što Bolonja nije u potpunosti provedena, što je posebice vidljivo u činjenici da su se neke visokobrazovne institucije vratile na stari sustav studiranja 5+0. Probleme kod reforme visokog obrazovanja vide u nekoliko aspekata.

Studenti koji završe sveučilišne i stručne studije u trajanju od tri godine su u oba slučaja bakalari, ali na sljedećoj razini nema jednakosti. Na drugom nivou priča pada u vodu. Na pitanje zašto se to tako napravilo, mi nismo kvalificirani dati odgovor, ali je interesantan taj manjak logike. Na prvom stupnju je usklađeno i funkcionira, a nije jasno iz kojeg razloga to nije napravljeno na drugom stupnju.

Predsjednik Vijeća istaknuo je da je problem manjka jednakog statusa titule stručnog specijalista i magistra prisutan i u slučaju kada netko dođe na razgovor za posao u inozemstvu. Naime, službeni prijevod titule stručnog specijalista ne odgovara niti jednoj inozemnoj tituli.

Naravno da nama nije intencija da naše mlade ljude šaljemo van, ali u slučaju ako se netko odluči otići, osoba s ovom titulom je još manje prepoznata vani jer je službeni prijevod titule ‘stručni specijalist’ specialist ili professionalist. Takva titula vani ne postoji nigdje.

Titula je uređena Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u Hrvatskoj, prema kojem je u Hrvatskoj na snazi binarni sustav sveučilišnih i stručnih studija. Članak 74. ovoga zakona definira koja se titula stječe završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija.

Taj naziv ustvari postoji otkada postoje stručni studiji i mi kao studentsko predstavničko tijelo ne znamo iz kojeg je razloga odabran baš taj naziv. Vjerujemo da je to jednostavno napravljeno bez ikakvog pretjeranog razmišljanja ili analize tržišta, odnosno analize mogućnosti i posljedica, bilo pozitivnih ili negativnih. U svakom slučaju, sveučilište, veleučilište ili visoka škola je svjesno u trenutku kada osniva studijske programe da će njihovi studenti završetkom studija imati te titule. To se ne tiče samo privatnih veleučilišta i visokih škola jer su i državni i privatni studiji u istom problemu. Iz tog razloga nam također nije jasno zašto se čelnici visokih učilišta i sveučilišta nisu pobrinuli za svoje studente.

Vijeće već dvije i pol godine surađuje s velikim brojem institucija u sustavu visokog obrazovanja, ali i u gospodarstvu. Karlo Kolesar je potvrdio da je Vijeće informiralo relevantne dionike o svojoj inicijativi te da su naišli na potporu od strane hrvatskih institucija.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je svjesno da postoji problem te vjerujemo da ćemo od njih dobiti podršku, kao i u svim drugim dosadašnjim inicijativama koje su vezane za studentski standard i prepoznatljivost studenata u Hrvatskoj. Od ostalih dionika u resoru visokog obrazovanja, i Institut za razvoj obrazovanja složio se s činjenicom da su potrebne promjene. S druge strane, informirali smo i Ministarstvo rada koje direktno predstavlja dionike u gospodarstvu. Oni su nas u potpunosti poduprli i slažu se s našom inicijativom. U proceduri smo dobivanja službene potpore i od Hrvatske udruge poslodavaca.

Kolesar je istaknuo da je Vijeću jako važna činjenica da su dobili potporu i od institucija koje djeluju na razini Europske unije.

To je prvenstveno Eurashe, koja je krovna organizacija, odnosno asocijacija institucija koje djeluju u visokom obrazovanju u EU. Oni su na cijelu priču dali jako jednostavan odgovor, točnije potvrdili su da je razina mastera, tj. diplomska razina jednako vrijedna i u slučaju sveučilišnog i stručnog studija. Također su dodali da nije u interesu institucija u visokom obrazovanju niti u interesu studenata da dolazi do diskriminacije.

Kako bi zaista došlo do promjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, inicijativa Vijeća odvit će se u nekoliko faza. U prvom redu, pripremili su elaborat s analizom trenutnog stanja. Podaci za studiju prikupljeni su anketiranjem diplomanata koji nose titulu stručnog specijalista i poslodavaca. Prva skupina tako će dati odgovor na pitanje omogućava li im diploma stručnog specijalista jednak ulazak na tržište rada, dok će poslodavci moći pokazati koliko su informirani o tome koja je razlika između stručnog specijalista primjerice ekonomije i magistra ekonomije.

Znamo da se često događa da neki poslodavac uopće ne zna distinkciju između ta dva naziva, odnosno da izjednačava osobu koja je završila visoku školu ili veleučilište s bivšom višom stručnom spremom. Poslodavci nisu upoznati s binarnim sustavom u hrvatskom visokom obrazovanju, a s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju, to nikako ne ide nikako u prilog tržištu rada. Trenutačna situacija samo će dovesti do većeg broja nezaposlenih.

U elaboratu će biti uključeni i primjeri binarnih sustava u drugim zemljama, kao što su Njemačka, Austrija, Finska ili Slovenija, kojima će se pokazati kako informiranost tržišta rada doprinosi svijesti o distinkciji između stručnih studija i znanstvenih studija, zatim upućenosti o tome koji su ishodi učenja u slučaju određenog studija te, u konačnici, svijesti o tome koje kvalifikacije ima koji student. Kolesar ističe da je opće poznato da su u binarnim sustavima u inozemstvu studenti stručnih studija zbog ustroja studija i visoke prisutnosti praktičnih elemenata stjecanja znanja oni koji rade prve iskorake u pokretanju gospodarstva.

Službena inicijativa uz formalnu podršku relevantnih institucija bit će poslana Ministarstvu znanosti, visokog obrazovanja i sporta u objedinjenom obliku kako bi se u sklopu radnih sastanaka dalje razradila promjena zakona. Iz Vijeća kažu da vjeruju da će tema ubrzo doći na dnevni red, no svjesni su da promjena zakona mora biti popraćena odgovarajućom kampanjom osvještavanja javnosti i promjene mentaliteta kako novi članak Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne bi ostao samo mrtvo slovo na papiru.

Poanta je da se poslodavci i tržište rada moraju informirati ne samo o tome, već o cjelokupnom sustavu obrazovanja jer su oni ti subjekti koji primaju te mlade ljude koji moraju svojim kompetencijama i kvalifikacijama, bez obzira na oblik studija, dokazati da su baš oni idealni za to radno mjesto. Problem je što nije bilo konstantnog informiranja šire javnosti, a kamoli poslodavaca i tržišta rada od kada se modificirao naš obrazovni sustav. Zbog toga imamo situaciju da mladi ljudi koji odlaze na razgovore za posao ne znaju što ih čeka jer poslodavci ne uzimaju u obzir važne aspekte, stoga donesu krivu odluku o kandidatu.

Uz informiranje poslodavaca, u Vijeću ističu da je potrebno i promijeniti percepciju da su studenti stručnih studija odabrali takav studij jer nisu mogli upasti na sveučilište te da se ne bi smjelo promatrati stručne studije kao drugorazredne u odnosu na sveučilišne studije. Iako je bilo prijašnjih inicijativa da se situacija i svijest promijeni i unatoč činjenici su institucije visokog obrazovanja mogle ranije inicirati promjene, Vijeće smatra da je njihova dužnost da pokreće ovakve i slične inicijative kako bi se ustalila praksa u sklopu koje studenti predstavljaju relevantne dionike u procesu odlučivanja.

Moramo ovim putem pohvaliti MZOS jer su nas tijekom protekle dvije godine konzultirali o svim izmjenama zakona koje se direktno ili indirektno tiču studenata. Ipak, smatramo da smo na razini države još nedovoljno razvijeni. Primjerice, u Sloveniji studentski predstavnici mogu zatražiti sastanak s predsjednikom države i shvaćeni su ozbiljno jer predstavljaju generacije koje će cijeli sustav držati na nogama. Kod nas postoji taj problem da se studente ne doživljava dovoljno ozbiljno. Uz to, tu je i manjak ulaganja u obrazovanje. Mi vidimo pomake po inicijativama koje pokrećemo u smislu kreiranja politika obrazovanja, ali potrebne su redovite konzultacije svih studentima relevantnim institucija i udruga.

Za kraj, Karlo Kolesar je u ime Vijeća studenata visokih škola i učilišta RH poručio svim relevantnim dionicima sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj:

Mi kažemo, mi smo tu i trebate to iskoristiti jer se radi o našoj budućnosti i budućnosti naših kolega.

Komentari