Međunarodni dan pismenosti

Piše
Petra Haleš

Sep 08, 2019

Svake godine 8. rujna obilježava se kao Međunarodni dan pismenosti, a cilj mu je upozoriti na problem nepismenosti i na važnost pismenosti na međunarodnoj razini.

Problem još postoji u velikom dijelu svijeta. Ideja o  obilježavanju ovoga dana pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Međunarodni dan pismenosti inicirao je i utemeljio 1966. godine UNESCO, sa ciljem da važnost pismenosti promiče najrazličitijim programima. Ova inicijativa naglašava važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva, s nadom da će se jednoga dana riješiti problem nepismenosti u svijetu.

Jedno od temeljnih ljudskih prava

Pismenost je jedno od temeljnih ljudskih prava. Ono obuhvaća pravo na obrazovanje i  temelj je za stjecanje znanja, osoban razvoj pojedinca i napredak društva u kojemu živimo.  Apsolutno je nužan preduvjet društvenoga i osobnoga razvoja te se potencijal pismenosti za preoblikovanje života ljudi ne može precijeniti. Pismenost je za pojedince, obitelji i društva  instrument osnaživanja, koji pozitivno utječe na zdravlje, prihode i odnose sa svijetom. Obilježavanjem ovoga dana različite organizacije nastoje potaknuti djecu i mlade da otkriju radost čitanja i učenja te da se ostvari njihovo pravo na obrazovanje u zemljama diljem svijeta.

Čak 20 posto svjetske populacije nepismeno.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana pismenosti je „Pismenost u digitalnom svijetu“. Cilj je  promišljanje o vrstama pismenosti koje su potrebne u digitalno posredovanom društvu te istražiti efektivne politike i programe opismenjavanja u skladu s mogućnostima digitalnog svijeta. Pozadina ovogodišnje teme je UNESCO-ova deklaracija o inkluzivnom i ravnopravnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju.

Digitalne tehnologije neviđenom brzinom iz temelja mijenjaju način na koji živimo, radimo, družimo se i učimo. One daju nove mogućnosti poboljšanja svih aspekata ljudskog života uključujući pristup informacijama, upravljanje znanjem, umrežavanje, društvene usluge, industrijsku proizvodnju i način rada.

Međutim, oni koji nemaju pristup digitalnim tehnologijama te potrebna znanja, vještine i sposobnosti, mogli bi završiti na marginama digitalnog društva. Pismenost je svakako jedna od tih vještina.

 

Komentari