
Međunarodni dan pismenosti
Piše
Petra Haleš
Svake godine 8. rujna obilježava se kao Međunarodni dan pismenosti, a cilj mu je upozoriti na problem nepismenosti i na važnost pismenosti na međunarodnoj razini.
Problem još postoji u velikom dijelu svijeta. Ideja o obilježavanju ovoga dana pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Međunarodni dan pismenosti inicirao je i utemeljio 1966. godine UNESCO, sa ciljem da važnost pismenosti promiče najrazličitijim programima. Ova inicijativa naglašava važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva, s nadom da će se jednoga dana riješiti problem nepismenosti u svijetu.
Jedno od temeljnih ljudskih prava
Pismenost je jedno od temeljnih ljudskih prava. Ono obuhvaća pravo na obrazovanje i temelj je za stjecanje znanja, osoban razvoj pojedinca i napredak društva u kojemu živimo. Apsolutno je nužan preduvjet društvenoga i osobnoga razvoja te se potencijal pismenosti za preoblikovanje života ljudi ne može precijeniti. Pismenost je za pojedince, obitelji i društva instrument osnaživanja, koji pozitivno utječe na zdravlje, prihode i odnose sa svijetom. Obilježavanjem ovoga dana različite organizacije nastoje potaknuti djecu i mlade da otkriju radost čitanja i učenja te da se ostvari njihovo pravo na obrazovanje u zemljama diljem svijeta.
Podaci s posljednjega popisa stanovništva 2011. godine govore o manje od 1 % nepismenih osoba starijih od 10 godina u Republici Hrvatskoj. Međutim, riječ je većinom radi o vještinama čitanja i pisanja te se pismenom smatrala svaka osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjemu životu, bez obzira na to na kojemu jeziku ili pismu osoba čita, odnosno piše. Glede informatičke pismenosti, primjerice, podaci s posljednjega popisa stanovništva pokazuju da je u nekim dimenzijama ove pismenosti preko 40 % nepismenih građana Republike Hrvatske.
