Počet ću sutra s učenjem: Zvuči poznato?

Piše
Petra Haleš

Nov 27, 2020

Ponašanje koje ima karakteristike odlaganja akcija i zadataka za kasnije poznato je kao prokrastinacija. Odlaganje samo po sebi uopće ne mora biti disfunkcionalno, naprotiv može ukazati na fleksibilonost osobe koja odlaže kao i kapacitete za prilagođavanje novonastaloj situaciji.

Problem se javlja kada prokrastinacija postane dominantni način funkcioniranja osobe. Osoba u nedogled odlaže neugodne aktivnosti za kasnije osjećajući trenutno olakšanje. Istraživanja govore da se čak kod 50% studenske populacije javlja prokrastinacija.

Odlaganje početka učenja gotovo po pravilu studentu donosi nedostatak 2-3 dana za adekvatnu pripremu ispita. Veliki broj studenata redovno spremanje ispita počinje pravljenjem realnog, jasnog plana koji se po potrebi revidira, piše najstudent.com.

Prokrastinaciju obično prate osjećanja krivice i nezadovoljstva, anksioznosti, unutarnje nelagode. Uzroci ovakvog disfuncionalnog ponašanja mogu biti najrazličitiji: perfekcionizam, strah od neuspjeha, nedostatak motivacije, problemi s autoritetima, niska frustracijska tolerancija, iracionalna uvjerenja. Razumijevanje uzroka vodi razrješenju problema i boljoj organizaciji vremena i aktivnosti, kvalitetnijem i ispunjenijem životu s puno manje frustracija.

Ponekad izlaženje na kraj s ovim problemom nije jednostavno i zahtijeva pomoć stručnjaka. Nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć i ponovite prokrastinaciju.

Foto: Pixabay