Prijedlog Zakona o studentskom radu. Koje su novosti?

Piše
Petra Haleš

Nov 09, 2017

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Nacrt Zakona o obavljanju studentskih poslova. Zakon stupa na snagu 01. siječnja 2018. godine.

Studentski poslovi se trenutno obavljaju na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata koji je na snazi još od 1996. godine. U praksi se tijekom dugotrajne promjene gore navedenih propisa uočio određeni broj područja koja bi trebalo jasnije definirati, a uočeno je da određena pitanja nisu uopće uređena te postoji niz pravnih praznina vezanih uz ovo područje. Stoga je zaključeno da je potrebno izraditi jedinstveni zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Vlada Republike Hrvatske na 19. sjednici održanoj 2. veljače 2017. donijela je Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenata, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja je dana 10. ožujka 2017. godine donijelo Odluku o imenovanju Radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenta u kojoj su uključeni predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, učenika, studenata, studentskih centara, poslodavaca, sindikata te djelatnici Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Neka otvorena pitanja vezana uz reguliranje studentskih poslova su: definiranje uvjeta pod kojima studenti mogu ostvarivati pravo na ovu vrstu obavljanja poslova, koji sve studenti mogu obavljati ovu vrstu poslova, reguliranje obveze vođenja evidencija o obavljanju studentskih poslova, definiranje uvjeta za obavljanje djelatnosti posrednika, uspostavljanje mehanizama kontrole ove vrste obavljanja poslova, uređenje sustava zaštite studenata, definiranje uvjeta i načina zaključivanja ugovora o obavljanju studentskog posla, definiranje obveza naručitelja posla te korištenje naknade za posredovanje.

Koje su najznačajnije novosti ovog Zakona?

  • osim redovnih studenata i izvanredni studenti dobivaju pravo na rad posredstvom student servisa, odnosno visokog učilišta;
  • posredovanje pri zapošljavanju, osim studentskih centara mogu obavljati i visoka učilišta, uz uvjet da kao ustrojbenu jedinicu imaju službu za studentski standard;
  • minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunavati će se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj sukladno posebnom propisu podijeli sa 160. Trenutna minimalna bruto plaća za 2017. iznosi 3.276 kuna, a minimalna naknada bi bila 20 kuna i 47 lipa;
  • poslodavac će morati isplatiti naknadu za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka posla;
  • studenti će po ovom zakonu imati pravo na 50 % uvećanje naknade za obavljen posao na mjestima s posebnim uvjetima, te za noćni rad, rad blagdanom i nedjeljom;
  • studenti će imati pravo na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok i druge naknade ako su ugovorene;
  • Zakonom se proširuju ovlasti inspektora rada i na studentski rad, što će sigurno povoljno utjecati na ilegalne radnje kao što su prodaja i kupovina studentskih ugovora;
  • Ukoliko poslodavac ili posrednik prekrše neke od odredbi ovoga zakona, kazna za takve prekršaje je 100.000 kuna, a posrednicima koji omogućavaju rad na tuđe studentske ugovore dodatno će biti zabranjena mogućnost posredovanja do jedne godine.

Nact prvog Zakona o obavljanju studentskih poslova možete u cijelosti pročitati ovdje, a na istoj poveznici omogućeno vam je sudjelovanje u javnoj raspravi.

Komentari