Psihozij opet oduševio!

Piše
Vanja Točaković

svibnja 16, 2016

Posljednja tri dana svi psiholjupci mogli su biti dio petog kongresa studenata psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – Psihozija. I ove godine Psihozij je posjetiocima ponudio mnoštvo sadržaja kako bi svatko mogao pronaći nešto za sebe i, sudeći po reakcijama prisutnih, možemo zaključiti da se nitko nije razočarao.

Radionice

Valerija Vidović i Nikolina Vukojević

Psihozij je otvoren radionicom Mind the Mind kojoj je cilj smanjivanje stigme o osobama oboljelim od psihičkih poremećaja. Voditeljice radionice, Valerija Vidović i Nikolina Vukojević, na interaktivan način pokušale su publici prenijeti važnost imanja razumijevanja i ne stigmatiziranja osoba oboljelih od psihičkih poremećaja, a s obzirom na aktivnost i brojna pitanja sudionika radionice zaključujemo kako su u tome i uspjele. Ono što se nas najviše dojmilo je pokušaj dočaravanja kako se osobe oboljele od psihičkih poremećaja osjećaju i s čim se nose, kroz priče, video klipove i zvučne zapise. Radionica se inače provodi u organizaciji Europske federacije studenata psihologije EFPSA, u nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj, u osnovnim i srednjim školama što je, u najmanju ruku, važno i pohvalno jer stigmatizacija osoba oboljelih od psihičkih poremećaja i dalje je velik problem.

Osobno nemam predrasude prema osobama oboljelih od psihičkih poremećaja, ali htjela sam vidjeti na koji način je radionica koncipirana i hoću li možda naučiti nešto novo. S obzirom da završavam fakultet nisam dobila nove informacije, ali su mi one poznate prenesene na nov i zanimljiv način. Oduševljena sam idejom i nadam se da će što više ljudi imati prilike sudjelovati u ovako nečemu.

Ivana, studentica psihologije

Osim radionice Mind the Mind, posjetioci su mogli prisustvovati radionici o jačanju psihološke otpornosti, ekspresivnoj art terapiji, Bayesian Statistics in Psychology, Mindfulness i vještinama pisanja CV-a.

Studentske sekcije

Osim radionica vrlo popularne su bile i studentske sekcije gdje su studenti mogli predstaviti svoja istraživanja. Između ostalih studentskih sekcija, posjetioci su imali prilike prisustvovati Sekciji za kliničku i zdravstvenu psihologiju i Sekciji za partnerske odnose.

Sekcija za kliničku i zdravstvenu psihologiju predstavila je tri teme – Oniomanija, Utjecaj yoge i prakse usredotočene svjesnosti na kroničnu bol u donjem dijelu leđa i s njom povezane osjećaje depresije i smanjenje kvalitete života te Psihološka priprema za kirurške zahvate. Iako su sva tri predavanja bila izrazito zanimljiva, izdvojili bismo pregledni rad o utjecaju yoge i prakse usredotočene svjesnosti na kroničnu bol u donjem dijelu leđa i s njom povezane osjećaje depresije koje su izradile Diana Martinaj, Iva Crnarić, Sandra Cvetković Glazer i Mirjana Berković-Šubić. Bol u donjem dijelu leđa globalno je raširen problem i četiri od pet osoba osjeti je barem jednom u životu. Važno je znati da tjelovježba općenito pomaže, ali yoga se pokazala iznimno učinkovitom zbog ujedinjavanja tri aspekta: vježbanje fizičkih položaja (asana), tehnike disanja i meditacija. Ta tri aspekta yoge omogućuju nam veću prokrvljenost i fleksibilnost, osjećaj muskulature, pravilno disanje i unutarnji mir. Logično, oni nam pomažu u smanjenju ili/i otklanjanju fizičke boli, što na kraju ima pozitivan utjecaj na psihičko zdravlje osobe.

Odlična su mi bila sva tri predavanja, posebno neke informacije vezano uz pripremu za kirurške zahvate. Ono što me iznenadilo je predavanje o yogi, nisam ju nikada gledala kao moguće sredstvo za smanjenje boli, ali nakon ovog predavanja to mi ima smisla.

Iva, studentica psihologije

Marija Antolović, Ruta Feldman, Iva Petek, Petra Polak i Lucija Šutić

Sekcija za partnerske odnose također je predstavila tri teme – Biopsychology of falling in love, love in relationship and love addiction, Istraživanja partnerske ljubomore te If you wanna be my lover: Razlike u preferencijama partnera muškaraca i žena različitih seksualnih orijentacija. Sekcija za partnerske odnose ovim temama posjetiocima je pružila mogućnost otkrivanja koliko dugo traje zaljubljenost, jesu li muškarci ili žene više ljubomorni ili koje osobine smatramo važnijima prilikom odabira partnera.

Došao sam s prijateljicom jer volim psihološke teme. Iako oboje nemamo veze s psihologijom, završili smo ekonomiju i arhitekturu, ovdje smo drugi put jer možemo čuti puno zanimljivih i novih informacija. Recimo, zaljubljenost traje od dva mjeseca do dvije godine, stvarno?

Luka, arhitekta

Osim o kliničkoj i zdravstvenoj psihologiji i partnerskim odnosima, posjetioci su mogli slušati o kognitivnoj i biološkoj psihologiji, socijalnoj psihologiji, psihologiji ličnosti, evolucijskoj psihologiji, organizacijskoj psihologiji te razvojnoj i obiteljskoj psihologiji.

S obzirom na viđeno, možemo zaključiti kako je ovogodišnji Psihozij bio raznolik i zanimljiv te da je uspio zainteresirati i one kojima psihologija nije područje bavljenja. S obzirom da je cilj Psihozija širenje informacija, ne samo među studentima psihologije već i široj populaciji, čini se kako je organizatorima to i ove godine pošlo za rukom te da su organizirali još jedan iznimno uspješan kongres studenata psihologije.