Životne lekcija iz “Ane Karenjine” koje vrijede i danas

Piše
x-ica tim

Oct 15, 2020

Upravo zato odlučili smo pobrojati savjete iz njegovog romana “Ana Karenjina” iz 1873. godine koji vrijede i danas.

1. Nije zlato sve što sija

Kada mora izabrati između dva udvarača, Levina i Vronskog, 18-godišnja Kiti misli da bi šansu trebala dati onom ko je zgodniji i šarmantniji. No iako Vronski s njom koketira, zaljubljuje se u Anu Karenjinu, a na kraju ih obje ostavlja slomljena srca. S druge strane, Levin isprva djeluje ekscentrično, ali se kroz knjigu dokazuje kao pouzdani partner.

2. Brzanje s brakom nije mudro

Statistike upućuju da su se godine za stupanje u brak oba spola značajno pomaknule s početka dvadesetih na kraj ove decenije. Lav Tolstoj u svom poznatom književnom djelu ne proriče taj trend, ali svakako piše o problemima s kojima se suočavaju svi koji prolaze krut sistem upoznavanja i udvaranja. Primjerice, Levin koji se u knjizi oženi tek s 32. godine je najsretniji svojom odlukom od svih drugih likova.

3. Razvod bi trebala biti društveno prihvatljiva opcija

Broj razvoda u današnje doba je toliko visok, da su brojni parovi razvili mentalitet gdje se ne žele niti udati. Iako bi ljubitelji pisane riječi imali manje dramatičnih scena za istraživanje i čitanje, autor “Ane Karenjine“ i nekoliko njegovih likova bili bi mnogo sretniji da su imali opciju razvoda na raspolaganju.

4. Život (ni)je fer

Ponekad je primamljivo požaliti se da život nije fer, ali iz Tolstojeve perspektive to nije produktivno. On misli da je sudbina zacrtana, pa možemo promijeniti tek naš način na koji se nosimo sa svojom sudbinom.

Imaš novu x-ica Cashback karticu?

5. Romantika i prava ljubav postoje

Priča o Ani Karenjini je tragedija, jer glavni lik riskira i svoj život kako bi slijedila svoje srce. No to ne znači da romantika i prava ljubav ne postoje. Usred drama, u knjizi se nalazi i trenuci iskonske sreće. Levin je primjerice zaokupljen s Kiti od trenutka kada je spazi, pa iako na početku imaju problema s brakom, u konačnici si zajedničkim snagama stvore ugodan život.

6. Rutina ne mora biti dosadna

Ljudi bi trebali uživati u svojim malim ritualima i obavezama ako im to predstavlja sreću. U knjizi je Levin često ismijavan zbog svog stila života. Umjesto tračanja i odlazaka u operu, on radije bira fizički rad na svom imanju, dizanje u rano jutro i šetanje po zelenim pašnjacima.

7. Jednostavan život može biti prekrasan

Jedan od razloga zašto je Levin najpozitivniji lik u romanu “Ana Karenjina“ očituje se u činjenici što se ne smatra gospodarom, već osobom koja će ravnopravno raditi uz svoje sluge, prenosi studomat.ba.