Hrvati najveće svjetske vinopije

Piše
Iva Bucić

svibnja 23, 2016

Bolje da piju nego da se drogiraju

Na brojke su nesumnjivo u pozamašnom postotku utjecali i zagrebački studenti, kojima vino odgovara prvenstveno zbog cijene. Dio krivnje snose i oni koji domaće vino prodaju iz svojih studentskih soba. Jedan od takvih biznismena je i Josip, koji vino u Studentskom domu Stjepan Radić prodaje od veljače.

Studenti cijene domaće vino, a i cijena je prihvatljiva i prilagođena studentskom budžetu. Osim toga, moguća je i dostava do sobe – objašnjava Josip zašto studenti preferiraju domsko vino i dodaje: – Svatko tko prvi put kupi postaje stalna mušterija.

Na Savi se najviše pije u pauzama od rokova i kolokvija, kao i kad su neki eventi poput Radićevih dana, priča Josip koji čitav svoj poslovni pothvat objašnjava činjenicom da je Zagorac.

Budući da sam iz Hrvatskog zagorja gdje je ispijanje vina praktički način života, svaka obitelj ima svoj vinograd, a uglavnom i višak vina pa eto, sliježe Josip ramenima i zaključuje: – Ponosan sam jer Hrvati piju najviše vina, bolje da se pije vino za koje se dokazalo da pozitivno utječe na zdravlje, nego da puše i drogiraju se.

Istraživanje koje je prije dvije godine proveo Edukacijsko rehabilitacijski fakultet pokazalo je da Josipovo mišljenje dijeli većina zagrebačkih studenata. Naime, čak 91,4 posto od 1880 anketiranih studenata učestalo pije, što znači da po izlasku popiju više od šest žestokih pića. Samo četiri posto studenata alkohol nije konzumiralo godinu, a 15 posto mjesec dana, pokazali su rezultati istraživanja.

Pijemo više i od Francuza i od Talijana

Hrvatsku predanost ispijanju alkohola priznao je ovih dana i američki The Wine Institute. Na popisu najvećih vinopija, doduše, prvo i drugo mjesto zauzeli su Vatikan, s 54 litre i Andora, sa 46 litara po stanovniku, međutim s obzirom na broj stanovnika ti se podaci ni ne mogu uzeti kao relevantni.
Stoga bi se zapravo moglo zaključiti kako su najveće svjetske vinopije upravo Hrvati i to sa 44, 2 litre per capita. U stopu nas prate Slovenci, koji godišnje u prosjeku popiju 44, 02 litre.

Francuska i Italija, države čije su tradicije usko vezane za vino zasjele su tek na osmo i 13. mjesto. Od prosječnog Francuza godišnje popijemo skoro dvije litre više, a Talijane smo pretekli sa čak 10 litara.

Mada su Hrvati na samom vrhu, kapaciteti su daleko manji nego li su bili u najboljim danima. Naime, potrošnja vina u 2012. godini kod nas je pala za više od 11 posto i od tada tek sramežljivo raste.

Potrošnja vina u Hrvatskoj od 2011. do 2014. godine (Izvor: The Wine Institute)

Je li to dobro ili loše?

Ukoliko se ne pretjeruje, vino – pogotovo crno – produljuje život i poboljšava mentalno zdravlje. Dobro je za srce, a istraživanje provedeno na Harvardu pokazalo je da vino ne nosi rizik ni od srčanog, ni od moždanog udara. Pokoja čaša bijelog vina može čak i pomoći u skidanju kilograma. S druge strane, prevelike bi količine mogle izazvati kontraefekt.

Prema nekim procjenama, muškarci ne bi u danu trebali piti više od 3,4 dl, a žene više od 2,5 dl vina s udjelom alkohola od 12 posto. To znači da su su 44 litre koje prosječan Hrvat popije u godinu dana unutar prihvatljivih granica – u jednom danu prosječno pijemo 1,2dl vina.

Dok god je tako, nema razloga ne držati onog starog zakona pijenja: bilo kada, bilo gdje i bilo kako. Živjeli!

Izvori: telegraph.co.uk, medicalnewstoday.com, bbcgoodfood.com, slobodnadalmacija.hr