NSK postala Zelena knjižnica

Piše
Antonia Hrgović

svibnja 07, 2016

Tko nosi nadimak europske amazone, gdje je Tito išao u lov, koji je hrvatski narodni park bio nedavna tema Discovery channela i gdje se kod nas nalazi 2. najstarija hidrocentrala u svijetu, utvrdili smo 6. svibnja na Zelenoj knjižnici za zelenu Hrvatsku u NSK.

Treći i četvrti kat Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 6. svibnja je, ugrubo rečeno, poslužio kao izložbeni prostor jednog od naša tri nacionalna (Risnjak, Paklenica, Krka)  i jednog prirodnog parka (Kopački rit), u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, u cilju promocije i popularizacije očuvanja naših prirodnih bogatstava kao važnog elementa hrvatske kulturne baštine.

Tako da ako ste se u to vrijeme našli na tom mjestu kao student koji pokušava učiti u, prema njegovom dosadašnjem iskustvu, jedno mirnoj i tihoj varijanti javnog prostora, tj. knjižnici – niste baš najbolje prošli. A o čemu se zapravo radi?

Upravo zbog mlade populaciju kojom vrve prostori za učenje Nacionalne i sveučilišne knjižnice, NSK je odlučila iskoristiti svoju središnju poziciju kao hrvatske knjižnice pokretanjem projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Kroz projekt namjerava predstaviti tematski vrijedna ostvarenja iz svojeg fonda i povezati korisnike i širu javnost s organizacijama i društvima uključenim u zaštitu i očuvanje naših prirodnih bogatstava kao kao važnog elementa hrvatske kulturne baštine

Kao što je istaknula u uvodnom govoru glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr. sc. Tatijana Petrić, osnovni ciljevi projekta su edukacija korisnika Knjižnice, njihovo senzibiliziranje na tu temu i uključivanje u određene programe i populariziranje programa organizacija s područja zaštite i očuvanja prirode.

zelena knjižnica

Iako neki prvi put čuju za Zelenu knjižnicu, ona je poznata još otprije. Projekt Zelena knjižnica je s istim ciljem pokrenulo Društvo bibliotekara Istre 2011. godine. Od tad je u Istri održano 125 aktivnosti s preko 6 000 korisnika, a projekt se ubrzo proširio na druge županije. Osnivanjem Radne grupe za zelene knjižnice pri HKD-u 2014. i pokretanjem nacionalne akcije Pokrenimo zelene knjižnice, u projekt se uključilo više od 70 knjižnica.

Današnji program NSK-a tematski je bio podijeljen u tri baštinska područja : kulturna baština, prirodna baština i gastronomska baština.

Tako da smo danas s područja kulturne baštine od predstavnika Nacionalnih parkova Risnjak, Paklenica i Krka te Parka prirode Kopački rit, čuli mnoge zanimljvosti o našim prirodnim dobrima poput rimskog vojnog logora Burnum u NP Krka, koji se danas tretira kao prvorazredni arheološki lokalitet ili poput hidroelektrane Jaruga, također iz NP Krka, koja je druga najstarija hidroelektrana u svijetu. Navedeno nam je bilo upućeno od ravnatelja NP Krka, Krešimira Šakića. Ovdje bi valjalo istaknuti kako je upravo Nacionalni park Krka uvršten u Prvi program projekta u predvorju knjižnice i to od 7.-24. lipnja 2016. izložbom o već spomenutom Burnumu.

Od Gordana Lukača iz NP Paklenica saznali smo da je zbog višegodišnjeg sustavnog istraživanja podzemlja na tom području taj nacionalni park poznat prije svega kao park jama i špilja, dok nam je Silvija Barbarić, voditeljica marketinga iz NP-a Risnjak, priopćila kako sa vrha Risnjaka prema sjeveru za vrijeme lijepih dana možemo vidjeti Alpe.

Jeste li znali da je Kopački rit jedina lokacija u svijetu kojoj je nadimak europska amazona? Ni ne čudi što je onda poznati kanal Discovery Channel izabrao baš njega za temu jedne od svojih emisija o prirodi. Sa svojih preko 50 orlovskih gnijezda (kojih nigdje nema u tako velikoj brojki na tako malom prostoru) i preko 300 vrsta ptica, ne iznenađuje ni što je Tito baš njega izabrao za svoje česte odlaske u lov. Titov dvorac još uvijek tamo stoji, a danas se Kopački rit odlikuje i foto safarijem, kao jednom od svojih atrakcija. Ove zanimljive detalje čuli smo u angažmanu Ružice Marušić iz Parka prirode Kopački rit.

Dio prirodne baštine, koji je uslijedio nakon više navedenog kulturnog dijela ovog projekta, bio je zamišljen kao obilazak izložbenih prostora Nacionalnih parkova Risnjak, Paklenica i Krka te Parka prirode Kopački rit postavljenih u korisničkom prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

zelena nsk

Osim same izložbe, bilo je zanimljivo i probijati se između studenata pognutih glava nad knjigama kojima nije bilo najjasnije otkud su oko njih osvanule slike nacionalnih parkova (i jednog parka prirode) i tko su svi ovi ljudi koji ih ometaju pri učenju fotografirajući i obilazeći izloške.

Program je završio gastronomskim dijelom, koji se održao u Prostoru za kopiranje korisničkog prostora NSK-a, što je samo još više pridonijelo njegovu šarmu, a na čijem ste meniju mogli naći razne specijalitete iz gostujućih nacionalnih parkova i Kopačkog rita.

nsk zelena

Ostale programe će Knjižnica ostvariti raznovrsnim aktivnostima, od kojih je samo jedan manifstacija Zeleni Sajam i Zeleni tjedan, od kojih se ovaj posljednji održava pod kapom Europske komisije, a koji je zamišljen kao finale promidžbenog dijela projekta i prezentacije programa na nacionalnoj razini.

U sklopu Zelenog tjedna provest će se opskrba postrojenja Knjižnice tehnološkom (hladnom) vodom, izrada dokumentacije za postavljanje fotonaponskih ćelija za proizvodnju električne energije na krov Knjižnice i uvođenje ekološki prihvatljivog sustava zaštite od požara.

Za sve studente i druge marljive posjetitelje knjižnice važna je informacija da će ovaj projekt sa svojim izložbama biti aktivan idućih 6 mjeseci, tijekom kojih će korisnicima knjižnice i široj javnosti kroz građu iz fonda Knjižnice i kroz zanimljive izloške iz svog fonda i kroz tematska predavanja predstaviti svoj bogat opus prirodne baštine i potaknuti na posjetu i brigu o njemu.

Umjesto da se mrgodiš kad vidiš rulju oko sebe koja fotka i komentira izložbu dok ti pokušavaš učiti na 3. ili 4. katu u NSK narednih pola godine, radije si to protumači kao priliku za kratki predah ili im se jednostavno pridruži.

Naslovna fotografija: Facebook

Komentari