Održana 2. Speleološka škola Špiljar u Splitu

Piše
Ana Leko

Jun 13, 2016

Speleološko društvo Špiljar je od 6. travnja do 29. svibnja, po drugi put pružilo zainteresiranima mogućnost spoznaje speleologije kao znanosti o prirodnim podzemnim šupljinama stavljajući pri tome naglasak na sportsku aktivnost.

U školu sam se prijavio kao potpuni laik. Privukla me činjenica da znam vrlo malo o tom ogromnom podzemnom svijetu, – rekao je Jure Bebić, polaznik škole.

Svakodnevnica 10 polaznika škole, kroz šest tjedana, bila je obogaćena i obilježena nesvakidašnjim iskustvom prožetim uzbudljivim i avanturističkim tonom. Zahvaljujući savjesnom angažmanu vrsnih instruktora, polaznici su kroz teorijske i praktične sadržaje škole stekli vrijedno znanje o bitnim elementima speleoloških objekata, o boravljenju i tehnikama kretanja u istima.

Voditelj je odabrao odlične predavače i instruktore koji osim znanja imaju puno volje i razumijevanja za nas početnike, pohvalila je Maja Spasić, polaznica škole.

Speleologija i njezina povijest, speleološka oprema i rasvjeta, geologija i geomorfologija, klima u podzemlju, prehrana u planini i speleologiji, čvorologija te biospeleologija, izrada topografskog nacrta, komunikacija u speleologiji, opremanje speleoloških objekata, orijentacija i primjena GPS uređaja, speleoronjenje te organizacija speleoloških istraživanja teme su koje su članovi SD Špiljara, SO-HPD Mosor, SO-HPD Profunda i HGSS-a jednom na tjednoj bazi prezentirali polaznicima škole. Tijek jednog od seta predavanja obuhvatio je i obilježja te karakteristike GSS-a ističući pri tome temeljnu misiju postojanja i djelovanja – akciju spašavanja. Teorijski dio činio je podlogu praktičnom dijelu škole koji se organizirao s ciljem provjere ili pak potvrde fizičkih i psihičkih sposobnosti polaznika.

Neki od setova predavanja bili su dodatno obogaćeni projekcijama speleoloških filmova poput filma Kuraja i Dinara, Jama Velebita, film SO HPD – Mosor koji prikazuje istraživanje provedeno u jami Mokre Noge te film koji prikazuje akciju spašavanja speleologa u Njemačkoj, Riesending 2014. godine. Riječ je o akciji koja je trajala 11 dana, a poznata je kao jedna od najtežih speleoloških akcija spašavanja.

Paralelno s teorijskim dijelom, tijekom cijeloga vremena, odvijao se i praktični dio koji je polaznicima omogućio bolje razumijevanje aktivnosti. Prvu priliku za primjenom stečene teorijske podloge u praksi, polaznici su dobili u penjačkoj dvorani SPK Lapis u Domu omladine gdje su koristeći se speleološkom opremom uvježbavali osnovne tehnike kretanja po užetu. Sljedećega dana polaznici su isto uvježbavali na otvorenom na stijeni poznatoj pod nazivom Sutikva, smještenoj u blizini mjesta Mravinci, nakon čega je sljedećega vikenda slijedio susret s prvim speleološkim objektom.

Ulazak u prvu jamu za mene je bio nešto što ću pamtiti čitavoga života. Služio mi je kao dobar podsjetnik na to koliko smo maleni i nemoćni u usporedbi s prirodom koja nas okružuje, kazao je Jure Bebić.

Tijekom škole polaznici su se susreli s pet speleoloških objekata od kojih je prvi bio Vodena peča na Dinari, jama duboka od prilike 100 metara.

Prvotni je plan bio da svi instruktori dođu do ulaza u 60 metarsku vertikalu, ali u konačnici je odlučeno opremanje jame do dna. Postojala je bojazan kako će navedeno predstavljati pomalo preveliki zalogaj za prvi speleološki objekt, ali školarci su pokazali veliku dozu spretnosti i želje te su uz konstantni nadzor savladali sve prepreke, kaže Frane Kožemelj, organizator škole i instruktor.

Na Kamešnici 79 metarska jama Vranjača na Stražbenici bila je drugi speleološki objekt koji je za školarce bio prvi susret s otvorom velikih dimenzija što suncem osvijetljeni 30 metarski prevjes čini zanimljivijim iskustvom, dodao je Frane.

Preostala tri speleološka objekta koja su obilježila praktični dio ovogodišnje speleološke škole bila su u Golubinku kod Viture  – Koprna jama duboka od prilike 180 metara, Kita Gaćešina na Crnopcu, nedaleko od Gračaca, jama koja je poznata kao naš najdulji sustav sa preko 31 kilometar istraženih kanala te jama Gajna na Mosoru koja je bila posljednji izazov za polaznike škole.

S obzirom da je jama opremljena sa sidrištima i međusidrištima, u sklopu prethodnih speleoloških škola SO Mosora, silazak do predivne i ogromne dvorane na 160 metara dubine prošao je za tren. Malo šetnje i ćakule i već smo na konopu za vani, rekao je Frane Kožemelj.

Ovogodišnja škola je uključila i dodatne aktivnosti u sklopu kojih su polaznici prošli vježbu Prve pomoći te su sudjelovali na Seminaru opremanja speleoloških objekata domaćina SO PD Imber Omiš.

Sada kada je škola privedena kraju i kada je sadržaj u cijelosti svladan, pohvalili bi polaznike i rekli kako su se tijekom cijeloga vremena savjesno i odgovorno hvatali u koštac sa zahtjevima škole te ispunjavali potrebne obveze. Polaznici su stekli osnovno sveobuhvatno znanje neophodno za boravljenje i kretanje u speleološkim objektima koje je u okviru daljnjeg angažmana potrebno održavati te prema osobnom interesu nadograđivati i usavršavati u pojedinom segmentu.