Zašto su žene otpornije na koronavirus?

Piše
Vedran Mikulić

Mar 04, 2020

DOK se u Kini smanjuje broj novozaraženih koronavirusom, u Europi, Južnoj Koreji i Iranu njihov se broj drastično povećava.

U svijetu je zabilježeno 93.000 oboljelih i 3200 umrlih od koronavirusa. U Hrvatskoj danas nema novih slučajeva zaraze. Ukupan broj zaraženih je devet.

Kako piše DW, virolog Thomas Pietschmann je pojasnio zbog čega proljeće daje nadu u sprječavanju koronavirusa te zbog toga žene imaju jasnu prednost u borbi protiv bolesti COVID-19 koju ovaj virus izaziva.

Proljeće kao nada za zaustavljanje koronavirusa

Ukoliko toplije vrijeme uspori širenje koronavirusa, onda bi se on mogao ponašati poput virusa sezonske gripe. Tada bi dolazak proljeća s porastom temperatura ubilo patogene i zaustavilo širenje bolesti COVID-19. Tako će sezona koronavirusa proći baš kao i godišnji val gripe koji počinje jenjavati čim se završi zima.

Međutim, kako je istaknuo virolog Pietschmann, znanstvenici još ne mogu predvidjeti da li se koronavirus ponaša kao obični virus gripe jer još nije poznata njegova priroda, ali ni putanja.

“Ono što je posebno kod ovog virusa jest činjenica da su se ljudi s njim prvi put suočili. Prema raspoloživim podacima iz Kine, možemo zaključiti da je virus samo jednom prešao sa životinje na ljude i da se od tada proširio”, kazao je Pietschmann.

Dodao je i to da za razliku od virusa gripe, s kojim su se gotovo svi u jednom trenutku izborili, ljudski imuni sustav nije spreman za “napad” korona patogenima.

“Uz to, vanjski uvjeti na sjevernoj hemisferi trenutno su gotovo savršeni za brzo širenje virusa. Na primjer, respiratorni virusi, tj. oni koji se šire disajnim putevima, imaju posebnu olakšicu kada je hladno vrijeme jer virusi imaju veću stabilnost pri niskim temperaturama. To je poput hrane koja se najbolje očuva u frižideru”, naveo je Pietschmann.

Također, struktura koronavirusa je drugačija. On je okružen lipidnim (masnim) slojem koji nije otporan na toplinu što podrazumijeva da se raspada pri porastu temperatura.

“Ostali virusi, poput norovirusa, stabilniji su jer se sastoje uglavnom od proteina i genetskog materijala”, dodao je Pietschmann.

Žene su otpornije na koronavirus zbog genetike

Vlažnost zraka također utječe na prenosivost respiratornih virusa. Nakon što patogeni jakim kihanjem dospiju van, oni doslovno “vise u zraku”. To objašnjava činjenicu da u hladnim i obično suhim zimskim danima, male kapljice zajedno s virusima, lebde u zraku duže nego kada je postotak vlage visok.

“Na taj način patogeni se mogu brzo širiti. Međutim, u početku to rade tiho i tajno. Od prvog kontakta s patogenima do prvih simptoma bolesti može proći nekoliko tjedana. Dužina ovog perioda inkubacije ovisi o karakteristikama i biologiji virusa”, istaknuo je virolog.

Pojasnio je da postotak izlječenja i uspješne borbe s koronavirusom prije svega ovisi od starosne dobi, ali i prethodne povijesti bolesti i izgrađenog imuniteta. Međutim, u skorije vrijeme je iznesen podatak da su žene otpornije kada je riječ o ovom virusu. I podaci pokazuju da žene imaju veće šanse za preživljavanje te tako stopa smrtnosti kod muškaraca iznosi 2,8 posto, a kod ženskog spola 1,7 posto.

Pietschmann je naglasio kako se objašnjenje krije u genetici.

“Neki imunološki važni geni poput onih koji su odgovorni za prepoznavanje patogena, kodirani su na X kromosomu. Budući da žene imaju dva X kromosoma, a muškarci samo jedan, ženski spol u ovom slučaju imaju prednost. I ženski hormon estrogen im pomaže u borbi protiv virusnih bolesti”, dodao je.

Na kraju, proljeće i topliji dani ostaju kao nada da će se visokim temperaturama smanjiti djelovanje koronavirusa.