Kako se kroz povijest slavila Nova godina?

Piše
Mateo Galić

Dec 31, 2020

Danas je posljednji dan tekuće kalendarske godine kada ispraćamo staru i dočekujemo novu godinu. Ovaj dan je i spomendan pape Silvestra I. pa se pored ispraćaja stare godine danas slavi i Silvestrovo. A kako se slavilo u raznim narodima kroz stoljeća?

Silvestrovo leži točno 12 dana između Božića i Sveta tri kralja. Po poganskom običaju, moraju se u 12 sati noću s 12 pucnjeva (danas vjerojatno petardi) otjerati zli duhovi, čudovišta i vukodlaci. Duša se treba očistiti od loših sjećanja na staru godinu i pripremiti na novu.

Vjeruje li danas još tko u duhove ili pali petarde iz radosti, nije bitno, važna je zabava tog staroga običaja. Legenda govori o strahu naroda od vještica, duhova i bolesti u dugim, hladnim noćima oko Božića i Nove godine u zabačenim dolinama. Kako bi se obranili, zadimili bi svoje štale, kuće i sve oko njih sa travama ubranim sredinom kolovoza.

clock-1829498_1920

Doček Nove godine na današnji dan slavi se diljem svijeta. Sve češće se po većim gradskim trgovima slavi vatrometom, pjevanjem i plesom. Zadnjih se deset sekundi odbrojava do ponoći kad se ispaljuju rakete, a kada se poklope kazaljke sata ispratili smo staru i ušli u novu godinu.

U drevnom Egiptu prvi dan godine, koji je padao na dan izlaska Sothisa, 19. ili 20. srpnja slavio se pučkim i dvorskim svečanostima i žrtvama u čast božice Izide.

Židovima je Nova godina bila dan upisivanja čovjekove sudbine pa se najavljivala puhanjem u trube i rogove (šofar i keren).

Za Babilonce, Perzijance i Kineze, koji su smjenu godine računali po proljetnim ekvinocijama, Nova godina bila je blagdan pomlađenog, proljetnog Sunca.

Kod Grka je početak godine također bio vezan uz Sunčevo kretanje, ali nije bilo novogodišnjih svečanosti. Naprotiv, u antičkome Rimu dolazak nove godine – za koji se isprva uzimao 1. ožujka, a od 153. pr. Kr. uzete su siječanjske kalende, tj. 1. siječnja – bio je dan sveopćega slavlja i veselja: toga se dana čestitalo, dijelili su se novogodišnji darovi  i priređivale bučne svečanosti u čast boga Jana.

Kršćanstvo je dugo zaziralo od slavljenja prvosiječanjske Nove godine kao od poganskog običaja, pa su se u srednjem vijeku za početak godine uzimali kršćanski blagdani Blagovijest (25. ožujka) ili Božić (25. prosinca). Tek od 12. stoljeća Crkva prihvaća 1. siječnja kao početak Sunčeve godine, a liturgijska godina broji se od prve nedjelje došašća (između 27. studenoga i 3. prosinca).

Nakon malog sata povijesti možete započeti s pripremama za večerašnji izlazak, a mi vam od srca želimo dobar provod te sretnu, uspješnu i zdravu Novu 2021. godinu. 🙂

Komentari