Božićni običaji diljem svijeta

Piše
x-ica tim

Dec 25, 2018

Tko kiti bor, a tko cijelo dvorište, kome darove nosi Babuška, kome Djed Mraz, a tko čeka otvaranje poklona dugo nakon Božića. Gdje se slavi na otvorenom, gdje u bikiniju, a gdje se danima moli i pjeva. Svatko ima svoje božićne običaje – koji vam se najviše sviđaju?

Velika Britanija

Britanci svoje božićne pripreme počinju s planiranjem jelovnika, slanjem čestitki, ukrašavanjem doma i pripremanjem poklona. Na blagdanskom stolu tradicionalno se poslužuje purica, božićni puding u koji se stavlja novčić jer onaj tko ga pronađe će biti sretan, te tortice od prhkog tijesta punjene suhim voćem.

Poklone u božićnoj noći donosi Djed Božičnjak i to kroz dimnjak te zbog toga Britanci na Badnjak vješaju čarape na rubove kreveta ili kamina. Na Božić, nakon otvaranja poklona i ručka sluša se govor kraljevske obitelji, a poslijepodne je vrijeme za posjete obitelji i prijatelja.

Zanimljivo je i to da je Velika Britanija prva počela koristiti imelu kao božićni ukras. Vjenčićima imele su ukrašavali vrata, a svatko tko se zatekao ispod njih morao je nekoga poljubiti ili dobiti poljubac.

U Covent Gardenu Djed Božićnjak (Father Christmas) pali svjetiljke, a na poznatom trgu Trafalgar Square nalazi se prekrasan bor i imela.

Sjedinjene Američke Države

Amerikanci su poznati po pretjerivanju u svemu pa oni ne ukrašavaju samo svoj dom već i cijelo dvorište te se natječu sa susjedima tko ima raskošnije i kreativnije ukrase.

Njihova se blagdanska hrana poslužuje u velikim količinama, a jede se šunka ili govedina te purica iako je ona neizbježna na Dan zahvalnosti.

U Americi je također nemoguće provesti Božić bez djedice u crveno-bijelom odijelu, odnosno Santa Clausa. Njihov je Božić komercijaliziran do krajnje mjere i obuhvaća kombinaciju običaja iz gotovo cijelog svijeta s obzirom na velik broj različitih naroda koji su useljavali u SAD kroz povijest. Na Havajima i Floridi Božić se dočekuje na plaži, dok se na Aljasci pale svijeće na prozorima. U Washingtonu predsjednik pali lampice na velikom božićnom drvcu, a u Bostonu se održavaju festivali božićnih pjesama.

Italija

Iako je Italija nama vrlo blizu, neki njihovi običaji su nama potpuno strani. Tjedan dana prije Božića djeca obućena u pastire idu od kuće do kuće i pjevaju božićne pjesme.

Na Badnjak nakon što sunce zađe pucanj iz topa na Castel S. Angelo u Rimu označava početak blagdana. U središtu njihovih božićnih svečanosti nije bor, već jaslice.

Talijani također na Badnjak jedu ribu, ali ne bakalar kao što je običaj kod nas, već jegulju, dok na Božić jednu juhu i kuhanog ili pečenog pijetla.

Zanimljivo je i to da se u nekim dijelovima Italije pokloni otvaraju tek 6. siječnja na Sveta tri kralja. To se zove strpljivost. 🙂

Francuska

Na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djed Božićnjak (Pere Noel) donio darove. Osim u cipelama, na božićno jutro, slatkiši, voće i male igračke vise s drveta. U nekim dijelovimaFrancuske djeca poklone dobivaju 6. prosinca na Svetog Nikolu, a odrasli poklone razmjenjuju na Novu godinu.

I kod Francuza su jaslice u centru pozornosti, a one su napravljene od glinenih figurica tzv. Santos. Figurice prikazuju svetu obitelj i pastire, ali i obrtnike, ribare i seljake.

Francuzi rade čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju La Buche de Noel. Isto to deblo u neka druga vremena spaljivali su kako bi tim svjetlom rastjerali duhove. Torta se uz ostalu hranu služi za vrijeme Le reveillon de Noel, vrlo kasne večere nakon polnoćke na Badnjak.

Božićna jelka navodno potječe od Francuza – prva jelka zasvijetlila je u pokrajini Alsace početkom 17. stoljeća. 1840. godine vojvotkinja od Orelansa prenijela je božićno drvce u Pariz.

Švedska

Božićno slavlje u Švedskoj počinje 13. prosinca na Svetu Luciju. Prema tradiciji, najmlađa kći u ranu zoru u bijeloj haljini i s vijencem od svijeća na glavi budi ukućane i poslužuje im kruh i kavu.

Dva dana prije Božića postavljaju božićno drvce i ukrašavaju ga često s jabukama, švedskim zastavama, patuljcima s crvenim kapicama i ukrasima od slame. Taj dan se priprema hrana za badnju večer, te postavljaju darovi ispod božićnog drvca.

Na Badnjak se tradicionalno doručkuje kaša od riže s cimetom, a božićni je ručak obilan, nakon čega dolazi Djed Božičnjak i dijeli poklone. Kad svi pogledaju svoje darove, ukućani se prime za ruke i pjevajući plešu oko bora.

Rusija

Ruski se Božić slavi molitvom koja traje čak 39 dana, do 6. siječnja kad imaju večeru u 12 slijedova – riba, juha od cikle ili boršć, kupus punjen prosom i kuhano sušeno voće.

Na Božić se pjevaju pjesme u crkvama koje su okićene božićnim drvcem, cvijećem i lampicama. Za božićnu večeru pripremaju jela od guske i odojka.

Matrjoška, odnosno Babuška je tradicionalni božićni lik koji dijeli darove. Osim toga, Rusi vjeruju da im darove donosi i Snjeguroška (Snježna žena) i Tatica Mraz kojeg ne prate sobovi, već djevojčica i dječak.

Ipak, pravi se Božić po julijanskom kalendaru odvija 7. siječnja, a najavljuje ga jutarnja zvijezda. Taj blagdan Rusi slave u krugu obitelji, u miru i tišini.

Australija

I šećer na kraju ili bolje rečeno sunce na kraju! Božić u Australiji je san snova za sve one zimogrozne ljude. Kod njih je tada ljeto i Djed Božićnjak dolazi na dasci za surfanje te se to pretvara u pravi spektakl.

Božićne večere se uglavnom održavaju na plaži ili negdje na otvorenom, a ako obitelji ostaju doma onda blagdane provode uz bazen ili igrajući kriket.

I u Australiji se tradicionalno jede purica, ali i šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa te puding od šljiva. U neka bolja vremena u taj se puding stavljao mali grumen zlata, dok se danas isto stavlja iznenađenje, ali ne zlatno.

Na Badnjak se u Melbournu okupe deseci tisuća ljudi koji pjevaju božićne pjesme, tradicija je to koja je započela 1937. a održava se i danas i u ostalim australskim gradovima.

Sve se ukrašava s Christmas Bush, australskim izvornim biljem s malim crvenim cvjetićima.

Komentari